Castel Gandolfo, (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je 25. kolovoza u Castel Gandolfu iračkog ministra vanjskih poslova Hoshyara Zebarija. Bio je to prvi susret Svetoga Oca s predstavnikom iračkoga političkog svijeta.
Audijencija je održana na dan koji za Irak ima posebnu važnost. Te je večeri, naime, istjecao rok za prihvaćanje nacrta novoga iračkog Ustava od strane Parlamenta. Stoga je središnja tema razgovora bilo aktualno stanje u Iraku, s posebnim osvrtom upravo na tekst Ustava, te na vrlo važnu temu vjerske slobode. Istaknuto je kako se ponovna izgradnja institucija u Iraku mora ostvarivati u ozračju dijaloga, koji će uključivati sve vjerske zajednice i različite sastavnice društva.
Iraka, te zemlje tragedija, ali i nade, papa Benedikt XVI. više se puta spomenuo u tijeku prvih mjeseci papinstva, a posebice u nagovoru na Angelusu 24. srpnja, kada je izrazio svoju blizinu rodbini žrtava terorističkih napada u Egiptu, Turskoj, Iraku i Velikoj Britaniji. Zazivamo Svemogućega da zaustavi ubojitu ruku onih koji su ih, potaknuti fanatizmom i mržnjom, učinili, te da obrati njihova srca na misli pomirenja i mira, kazao je tada Sveti Otac. U brzojavu sućuti 29. srpnja, nakon ubojstva dvaju alžirskih diplomata u Iraku, Papa je istaknuo kako smrt nekih ljudi ne može biti rješenje za postizanje prava. Osvrnuvši se posebice na stanje u Iraku, Papa je istaknuo kako ubojice ne mogu biti sugovornici u dijalogu i miru. Samo ljudi dobre volje, sjedinjeni zajedno, mogu graditi svijet bratstva među ljudima , poručio je tada Benedikt XVI.

Zamjenik predstojnika Tiskovnog ureda Svete Stolice o. Ciro Benedettini također je priopćio kako je Zebari nakon susreta s Papom razgovarao s državnim tajnikom kardinalom Angelom Sodanom.

Osvrnuvši se u razgovoru za Radio Vatikan na Papin susret s iračkim ministrom, nadbiskup apostolski nuncij u Bagdadu Fernando Filoni ocijenio ga je vrlo važnim za odnose između Svete Stolice i Iraka. Bila je to prigoda za predstavljanje nacrta Ustava, u kojemu ima riječi i o vjerskoj slobodi, slobodi bogoštovlja te odnosima između muslimanske većine i kršćanskih manjina u zemlji. Nadbiskup je, nadalje, napomenuo kako će o novoj budućnosti Iraka odlučiti irački narod onoga dana kada bude pozvan izraziti svoje mišljenje na referendumu o svemu što se, između ostaloga i na mučan način, pripremalo tijekom prošlih mjeseci. Ipak, ovaj je nacrt još uvijek “malo nezreo kako bi ga narod potpuno uzeo u obzir”, smatra nuncij. Na upit novinara u kakvome stanju u Iraku živi gotovo 800.000 kršćana, od kojih je katolika barem 300.000, nadbiskup je napomenuo kako oni žive u svakodnevnoj neizvjesnosti iračkoga naroda općenito, i s njime dijele sve vidike života: nesigurnost, nedostatak posla i službi. Naravno, u nekim slučajevima ima oblika nesnošljivosti, ali nju ne treba pripisati cijelome islamu, već samo pojedinim skupinama, upozorio je nadbiskup Filoni.