Marija Bistrica, (IKA) – U nacionalnome marijanskom svetištu Mariji Bistrici na svetkovinu Uznesenja Marijina na nebo 15. kolovoza središnje misno slavlje u nazočnosti tridesetak tisuća vjernika predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Okupljene vjernike kardinal je potaknuo da usmjere svoj pogled ka Blaženoj Djevici kako bi primili životnu poruku jer, kazao je, “u Mariji pronalazimo jasan, konkretan i cjelovit odgovor svakom ljudskom problemu, jer čovjeka danas, više nego ikada, muči privid ovozemnog života, besmisleni ishod ljudskih planova i djela, te neizvjesnost i nesigurnost glede konačnog smisla života”.

“Iz radosnog promatranja otajstva Marijina Uznesenja na nebo, pitajmo se kako to otajstvo može i mora odjeknuti u našem životu; u našim mislima i osjećajima, u našim odlukama i djelovanju. U stvari, sve što je povezano s Marijom, povezano je i sa svakime od nas: njezin život postaje primjerom, uzorom, nadahnućem i snagom našega života”, rekao je kardinal.

Istaknuvši da Blažena Djevica Marija na nebo uznesena sjaji poput duge na nebeskom svodu što ga često pokrivaju gusti oblaci te da je i danas važna ova “duga” na oblačnome nebu svijeta, kardinal je ukazao da nam ona poručuje da usred nepravdi, nasilja, kušnja, drama, mržnje i smrti koje pritišću čovječanstvo ima mjesta za svijetli trag. Otvara se prostor nade za drukčiju budućnost, za humaniji i mirniji svijet. Spominjući da je povijest obilježena trajnom napetošću između dobra i zla, života i smrti, ljudske sile i neznatnosti pred Bogom, kazao je da se od nas traži da ne budemo ravnodušni gledatelji, koji se nemoćno mire s različitim oblicima suprotnosti, već da svoju slobodu i odgovornost prihvatimo kao izazov. Na nama je da se odlučimo ne sumnjajući u Gospodina koji je uvijek blizu i koji se nikada ne umara ohrabrivati nas i snažiti svojom milošću kako bismo izabrali dobro, život i povjerenje u Boga, poručio je predvoditelj euharistijskoga slavlja.

U propovijedi je kardinal upozorio da prevladavajuća kultura često ističe kako se moguće osloboditi od zla napretkom tehnike, jačanjem blagostanja, umnažanjem udobnosti. Sve su to dopuštena sredstva, ponekad hvale vrijedna, ali nisu odlučujuća, što potvrđuje činjenica da među ljudima nikada nije bilo toliko nezadovoljstva i očaja kao danas, kazao je. Postoji čak mišljenje da se zlo naneseno nepravdama treba pobjeđivati bahatošću, fizičkim nasiljem i uništavanjem stvari, upozorio je, prokomentiravši da bi se time samo širio krug srdžbe i bijede: nepravde se ne bi uklanjale, a trpljenja bi postajala veća. Primjer Majke Božje, najslobodnijeg među svim ljudskim bićima, svjedoči da je zlo koje treba pobijediti nadasve ono unutarnje: omalovažavanje grijeha; zatim pogreške i neznanje o važnim pitanjima: o smislu života, ljudskom radu i patnji, ukazao je kardinal, dodavši da dobro koje mora nama ovladati jest spoznaja istine i prianjanje uz Očevu volju.

Govoreći o tome da se uvelike razlikuju Božja od ljudskih vrednovanja, kardinal je pojasnio da je u očima ljudi neka osoba “vrijedna” ako je bogata, učena, imućna, dok se u očima Gospodara svijeta ljudska vrijednost mjeri samo dobrotom, ili bolje, sudjelovanjem u božanskom životu po vjeri, ufanju i ljubavi. Pozivajući je da postane majkom Božjega Sina, Bog Djevicu Mariju nije obdario materijalnim, zemaljskim dobrima: ostavio ju je u njezinu siromaštvu; nije ju postavio među društveno važne osobe, već među one koje služe; nije ju uzvisio čašću i poštovanjem, već je želio da ostane skromna živeći među poniznima, podsjetio je.

Ističući da Presvetoj Bogorodici možemo i moramo povjeriti sve ono što nam je najdublje u duši, kardinal je potaknuo na molitvu ponajprije za mir među narodima i za mir u dušama ljudi našega hrvatskoga društva koje postaje sve nemilosrdnije i okrutnije što se više udaljava od evanđelja. Pozvao je nadalje na molitvu za ispravno vrednovanje ljudskoga tijela u ovom vremenu koje je snažno zaraženo potrošačkim mentalitetom, relativizmom, hedonizmom i izobličenom seksualnošću. Okupljene Marijine štovatelje potaknuo je također na molitvu za dar mudrosti u našem vremenu koje je često izloženo napasti pomračenja nade i koje izgleda kao doba pomutnje do te mjere da se toliki ljudi i žene doimlju zbunjenima, nesigurnima i beznadnima zbog nekontroliranih manipulacija te neurednih i divljih pokusa nad čovjekom i prirodom.

“Molimo kako bi mi, koji još uvijek želimo nositi kršćansko ime, mogli ispravno poimati i prepoznavati ljepotu, neprolaznu svetost, spasonosnu snagu Crkve koje je Marija “prvijenac i slika”. Molimo da svi ljudi, bez razlike, prepoznaju i časte Isusa iz Nazareta, jedinog Gospodina i Učitelja, jedinog koji naš život može spasiti od brojnih besmislica koje nas guše i sebeljublja koje nas ponekad pod imenom društvenog napretka izobličuje i nagrđuje”, potaknuo je kardinal. Vjernicima je također poručio da Mariju, koja je početak boljega svijeta treba naša zemlja Hrvatska, kojoj je danas više nego ikada potrebno pozitivno društveno ozračje kao i prepoznavanje vlastitih uspjeha, na pojedinačnom i zajedničkom planu. Snagom kršćanske nade trebamo širiti optimizam i boriti se protiv zla koje nastoji unositi bezvoljnost i besperspektivnost u našu sredinu. Neka nam u tome pomogne Fidelissima Mater Advocata Croatiae – Najvjernija Majka Odvjetnica Hrvatske, zaključio je kardinal Bozanić.