Brezovica, (IKA) – U svetištu Bezgrešne Kraljice Karmela u Karmelu-Brezovici svečano je u subotu 16. i u nedjelju 17. srpnja proslavljena svetkovina Gospe Karmelske, zaštitnice Karmelskog reda, crkve i samostana bosonogih karmelićanki u Brezovici. Središnju svečanu poldanicu na proštenje Karmelske Gospe 17. srpnja predslavio je zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić s brojnim svećenicima i redovnicima, među kojima su bili i o. Božidar Ipša DI, Vlado Cvetnić, Anto Baković, don Sebastijan Filić SDB, Damir Ocvirk, Kristijan Brajković i ostali te bogoslovi i ministranti.
Mnoštvo vjernika, dvostruko više nego li prijašnjih godina, štovatelja Karmelske Gospe i članova Škapularske bratovštine, koji su već u ranim jutarnjim satima ispunili ne samo svetište, već i prostore oko svetišta, sudjelovalo je na euharistijskom slavlju molitvom, pjesmom, pobožnošću, primanjem sakramenata, kao i Gospina škapulara. Na početku euharistijskog slavlja sve je pozdravio domaći župnik Cvetnić i izrazio posebnu radost zbog biskupove prisutnosti, te zbog zajedništva vjere i molitve.

U propovijedi se biskup osvrnuo na biblijske likove vezane uz goru Karmel: na Presvetu Djevicu Mariju i na proroka Iliju, modele i uzore karmelskoga i kršćanskog života po kojima častimo Boga. Govorio je o njihovoj vjeri i vjernosti, o njihovu nepokolebljivu pouzdanju u Boga, te o njihovu služenju, revnosti za čast i slavu Božju, te o Marijinu prihvaćanju Božjih planova. “Evanđelje života svakog je dana, a bit će napose na kraju naših dana, naš veliki ispit savjesti: Jesam li birao kao mudar – kulturu života, ili kao bezuman – kulturu smrti: u svojoj obitelji, zajednici, narodu? Ako od 20 županija u Hrvatskoj izumire njih 19, koja nam je budućnost? Kakvi smo mi – takva će biti i budućnost. Budućnost pripada onima koji vole život, koji primaju život, koji daruju život, koji šire radost, a ne gorčinu života oko sebe, u svojoj zajednici”, poručio je biskup Pozaić. Govoreći o duhovnom zvanju kao izvanrednom Božjem daru koji otvara nove horizonte života i blagoslova, kao i o osobnom dostojanstvu svakoga čovjeka, sve je pozvao da budu nositelji kulture života i radosti.

Jutarnju misu predslavio je brezovički župnik Cvetnić, zajedno s vlč. Olegom Vatsebom i bogoslovima. Govoreći o Majci Crkve koju nam je Gospodin s križa darovao, o Škapularskoj Gospi i o ljepotama pitome oaze gore Karmela, istaknuo je da je Marija dika i ures Karmelskog Reda, Crkve i svijeta.

Svoju odanost, ljubav i zahvalnost Majci Božjoj Karmelskoj posvjedočila je i ovoga proštenja župa Vukovina s najvećim brojem hodočasnika, koji su već u ranim prijepodnevnim satima ispunili svetište, park pred svetištem i samostanski vrt. Bilo je to njihovo 62. zavjetno hodočašće Majci Božjoj Karmelskoj, koje je, kao i euharistijsko slavlje, predvodio njihov pastir župnik Đuro Sabolek.
Proštenje je završilo poslijepodnevnom misom koju je predslavio dr. o. Josip Baričević, TOR. U propovijedi je spomenuo hodočasničku dimenziju kršćanskog života s osobitim naglaskom na otajstvo božanskog života koji nam je Isus na križu darovao zajedno sa svojom Majkom Marijom.

Na samu svetkovinu Karmelske Gospe 16. srpnja prijepodnevnu euharistiju predslavio je župni vikar župe sv. Josipa iz Zagrebu Domagoj Vuletić uz brojne svećenike, među kojima su bili Zvonimir Sekelj, Stjepan Bradica, Hinko Goričanec, o. Božidar Ipša, Vlado Cvetnić, Oleg Vatseba, Ivan Vragović, Josip Vragović te bogoslovi i ministranti. U propovijedi je vlč. Vuletić uprisutnio u našim prilikama sv. Iliju proroka i njegovo poslanje te prepoznao u njemu čovjeka monaštva, vjere, askeze, žarkog molitelja i revnitelja, kao i kontemplativca sve do mističnih iskustava Boga. Popodnevnu misu slavio je o. Ljudevit Josip Jeđud OP, uz još petoricu suslavitelja, a u propovijedi je govorio o euharistiji i Djevici Mariji.

Proštenju Karmelske Gospe i samom blagdanu prethodila je trodnevna duhovna priprava koju su predvodili o. Mihovil Filipović SMM, don Drago Detić SDB i Danijel Dukić. U danima Karmelske Gospe mnoštvo hodočasnika iz Zagreba i okolice, iz Siska i okolice, iz Turopolja, Velike Gorice, iz Samobora i Karlovca, iz Brezničkog Huma, Gornje Rijeke, čak iz Mostara i Bosanske posavine, jačalo je svoju vjeru na Marijinoj vjeri te pristupalo sakramentima, tako da je tih dana podijeljeno oko 2000 pričesti, a u Škapularsku bratovštinu primljeno je oko 750 novih članova.