Sombor, (IKA) – Završna proslava 100. obljetnice karmelićanskog samostana u Somboru održana je u subotu 16. srpnja. Na blagdan Gospe Karmelske u velikoj karmelićanskoj crkvi Sv. Stjepana odjekivala je zahvalna pjesma “Tebe Boga hvalimo” za sto godina karmelske prisutnosti i služenja u Somboru i u Subotičkoj biskupiji na hrvatskom, mađarskom, njemačkom i slovačkom jeziku. Naime, na tim jezicima karmelićani su vršili liturgijske čine u tijeku proteklih sto godina u svojoj crkvi, služeći na mnogostruke načine narodima koji žive na tim prostorima. Stoga su na dan Jubileja na tim jezicima služena svečana misna slavlja. Na početku svake mise provincijal o. Jakov Mamić pozdravio je predvoditelja slavlja i okupljene vjernike, zahvaljujući im što s njima dijele jubilejsku radost. A na kraju svake mise domaći biskup Ivan Penzeš zahvalio je karmelićanima i svim sudionicima slavlja. U svojoj zahvalnoj riječi, među ostalim, je istaknuo kako nakon slavlja pred tim samostanom, pred provincijom, pred cijelom biskupijom stoje novi i jasni zadaci za plodan rad karmelićana u drugom stoljeću života i boravka u Somboru.
Biskup Penzeš predvodio je svečanu misu na slovačkom jeziku zajedno s Marjanom Dejom, župnikom iz Selenče, danas jedine slovačke župe Subotičke biskupije, a pjevanje su predvodili mladi uz pratnju gitara. Slijedila je misa na njemačkom jeziku koju je predvodio sin bačke ravnice nadbiskup iz Feiburga im Breisgau Robert Zollitsch. Rođen je u Bačkoj, u Filipovu, danas Bački Gračac, a bio je to njegov prvi posjet rodnom kraju otkako je kao sedmogodišnji dječak uspio pobjeći pred fašistima u tijeku II. svjetskog rata. S njim su slavili beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar, biskup Penzeš i desetak svećenika, među kojima je bio župnik Jakob Pfeifer iz Apatina i Odžaka, gdje se još uvijek svake nedjelje slavi misa na njemačkom jeziku.

Euharistijsko slavlje na mađarskom jeziku predvodio je ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskup kardinal Peter Erdo zajedno s biskupom Penzešom, nadbiskupom Hočevarom, zrenjaninskim biskupom Laszlom Huzsvarom, generalom Karmelićanskog reda o. Luisom Arostegui y Gamboa, generalnim vikarom karmelićana o. Zdenkom Križićem i još dvadesetak svećenika i redovnika Mađara koji žive i rade na području Subotičke biskupije. Na slavlju su se okupili i predsjednik HBK zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, biskup Reformirane kršćanske crkve u Vojvodini Ištvan Čete Semeši, predstavnici mjesnih vlasti, mađarskih udruga, somborski vjernici i brojni hodočasnici. U pozdravu je provincijal Mamić istaknuo kako se u toj crkvi već stotinu godina Gospodin slavi i na mađarskom jeziku a karmelićani i danas tu služe i vjernicima Mađarima. Zahvalio je predvoditelju slavlja kardinalu Erdou što je svojim dolaskom iskazao svoju ljubav kako karmelićanima, tako i vjernicima Mađarima koji se okupljaju u njihovoj crkvi i samostanu. U propovijedi je kardinal Erdo istaknuo kako je proteklih stotinu godina samostana karmelićana u Somboru bilo zapravo “krvavo XX. stoljeće”, ali ništa nije moglo uništiti karmelićansku crkvu, koja je posvećena mađarskom kralju sv. Stjepanu, ni štovanje Karmelske Gospe na tim prostorima.

Središnje slavlje Jubileja započelo je svečanim ophodom iz dvorišta samostana, u kojemu su djevojke u hrvatskoj bunjevačkoj i šokačkoj narodnoj nošnji nosile kip Gospe Karmelske. U prostranoj crkvi djeca, mladi i odrasli u narodnim nošnjama s upaljenim svijećama dočekali su Gospu kao i predvoditelje euharistijskog slavlja. Crkva je bila ispunjena vjernicima Sombora i okolice, kao i brojnim hodočasnicima iz drugih mjesta Subotičke biskupije, osobito iz Subotice koji su došli s četiri autobusa. Svečanu misu predvodio je kardinal Bozanić, a s njim su slavili kardinal Erdo, apostolski nuncij u Beogradu nadbiskup Eugenio Sbarbaro, general Arostegui y Gamboa, nadbiskupi Zollitsch i Hočevar, biskupi Christo Proykov, predsjednik Bugarske BK, Penzeš, Huzsvar, krčki Valter Župan, đakovački i srijemski Marin Srakić, pomoćni đakovački i srijemski i vikar za Srijem Đuro Gašparović, egzarh za grkokatolike u SiCG Đuro Džudžar, generalni vikari o. Zdenko Križić, Beogradske nadbiskupije o. Leopold Rochmes, Subotičke biskupije mons. Bela Stantić, brojni karmelićani svećenici, braća i bogoslovi na čelu s provincijalom Mamićem, novim priorom somborskog samostana o. Anđelkom Jozićem, kao i pedesetak drugih svećenika. Na slavlju je bio nazočan i bački episkop Irinej Bulović s brojnom pratnjom, episkop Porfirije i biskup Semeši. Među predstavnicima političkog i kulturnog života bili su i generalni konzul RH u Subotici Davor Vidiš, somborski gradonačelnik Jovan Slavković s brojnim suradnicima iz lokalne samouprave, predstavnici hrvatskih, kulturnih, političkih i društvenih udruga iz Sombora, Subotice i drugih mjesta. Mise na mađarskom i hrvatskom jeziku izravno je prenosio “Radio Marija” kojemu je sjedište u Novom Sadu. Sve sudionike slavlja na početku mise pozdravio provincijal Mamić, podsjećajući na stogodišnju povijesti karmelske prisutnosti u Somboru.

Kardinal Bozanić istaknuo je na početku propovijedi kako je svaki jubilej blagoslovljeni i providonosni trenutak, koji nas podsjeća na naše temeljno poslanje, a što možda opterećeni svakodnevnim brigama i problemima ponekad gubimo iz vida, kazao je kardinal Bozanić. Podsjetio je kako su i oci karmelićani upravo na generalnom kapitulu 2003. donijeli dokument u kojem ističu da na početku novoga milenija i oni sami žele prepoznati što je to bitno u njihovoj karizmi i po tome živjeti.
Istaknuvši značajnije činjenice povijesti djelovanja karmelićana u Somboru i njihove karizme, kardinal je kazao kako je u proteklih stotinu godina kroz taj samostan prošlo oko 250 svećenika, braće laika, sjemeništaraca i bogoslova, koji su učinili dobra bez kojega bi taj grad bio bitno siromašniji. Istaknuo je kako je samostan, kao i sam grad Sombor, od svojih početaka bio višejezična i višenacionalna zajednica u kojoj su boravili redovnici Hrvati, Mađari, Nijemci, Slovaci i Rumunji. “Te su različitosti prihvaćane kao bogatstvo i dar po kojem su se braća prepoznavala kao djeca zajedničkog Oca. Prolazeći tu školu poštivanja i prihvaćanja različitosti u svojoj vlastitoj kući, braća su otvorena duha prihvaćala sve one koji su dolazili na njihova vrata. O tome napose svjedoče susreti s pravoslavnom braćom u različitim prigodama. Nije se tu radilo samo o prigodničarskim susretima, nego o iskrenom vjerničkom prijateljevanju. Potrebna su nam danas upravo takva svjedočanstva”, poručio je kardinal Bozanić.
Upozorio je kako živimo u svijetu u kojem se sve više propagira vjerski relativizam i moralni individualizam te se sve više zamagljuju one kršćanske vrijednosti koje su umnogome oblikovale našu civilizaciju. U takvom ozračju kršćani su više no ikada pozvani biti sol zemlje i svijetlo svijeta te ne smiju dopustiti da njihovo svjedočanstvo bude oslabljeno sporenjima i podjelama među njima samima, poručio je zagrebački nadbiskup. Pozvao je katolike da pretječu jedni druge u ljubavi, “neka naša braća i sestre pravoslavni kao i braća i sestre koji se nadahnjuju reformatorskom baštinom osjete vašu iskrenu ljubav i bratsku blizinu”. “Krivo govore oni koji kažu da nas vjera razdvaja. Iskrena vjera nikad ne dijeli ljude, ne unosi razdor. Naprotiv, nevjera je ta koja stvara ozračje sukoba i podjela, vodi ljude na putove zla i podiže čovjeka protiv brata čovjeka”, poručio je kardinal Bozanić.
Kako bi se imalo ljubavi za druge potrebno je gajiti ju međusobno, kazao je kardinal i pozvao vjernike da njeguju slogu, zajedništvo i solidarnost. Mjera naše ljubavi jednih prema drugima mora se uspoređivati s mjerom ljubavi kojom je Isus nas ljubio, a On nas je ljubio do kraja do smrti na križu. To je veliki zahtjev, kojega je teško živjeti i provoditi u ozračju narušenih odnosa u obitelji, na radnome mjestu, s onima koji nisu naše vjere ili su, pak, iz drugoga naroda. Kršćanstvo nipošto nije jednostavno, ali kršćani nemaju drugog izbora. Moraju se upustiti u tu avanturu duha i dopustiti da ih Duh Sveti vodi.

Kardinal je zatim istaknuo važnost sakramenta pomirenja po kojemu je poznat upravo somborski samostan, koji mnogi s pravom nazivaju ispovjedaonicom toga kraja. I ostale pastoralne aktivnosti karmelićana umnogome su odredile mentalitet življenja katoličke vjere na tim prostorima, kao što su marijanske pobožnosti, posebno promicanje duhovnosti Muke Kristove kroz korizmene propovijedi i obnove, štovanje praškog Djeteta Isusa i zauzeta duhovna skrb za bolesnike.
Kardinal Bozanić zatim je posebno istaknuo važnost somborskoga Karmela u širenju Reda karmelićana u tim krajevima. Somborski Karmel bio je klica koja je rodila današnju Hrvatsku karmelsku provinciju svetoga oca Josipa, utemeljenu 1990. Bl. Alojzije Stepinac pozvao je karmelićane u Zagreb. Prvi redovnici došli su 1958. u Hrvatski Leskovac kod sestara karmelićanki, a na blagdan sv. Josipa 1960. kardinal Franjo Šeper osniva Karmel u Remetama koji je danas sjedište Hrvatske karmelske provincije svetoga Oca Josipa. Provincija danas okuplja više od 40 redovnika i ima svoje kuće ovdje u Somboru, Zagrebu, Splitu, Krku, od protekle godine u Sofiji u Bugarskoj te će uskoro imati i na Buškom jezeru u Bosni i Hercegovini. Sve su to plodovi somborskog samostana, istaknuo je kardinal i zahvalio Gospodinu na tom velikome daru, posebno istaknuvši i slugu Božjega o. Gerarda Tomu Stantića, kojega se s pravom naziva Ocem Hrvatske karmelske provincije. Njegovi zemni ostaci počivaju u toj crkvi, njegov je grob stjecište je mnogih molitelja, a kardinal je pozvao na molitvu da o. Gerard što prije bude uzdignut na čast oltara te u njemu zadobijemo moćnog zagovornika na nebu. Pozvao je vjernike i na usrdnu molitvu za duhovna zvanja, jer “Crkvi su potrebni mladi ljudi koji će se velikodušno predati naviještanju Radosne vijesti i tako nastaviti bogatu tradiciju o kojoj govori ova značajna obljetnica”.

Na misi je pjevao zbor “Collegium musicum catholicum” iz Subotice pod ravnanjem Miroslava Stantića, a za orguljama je bio Kornelije Vizin. Psalam je pjevala obitelj Antunić. U prikaznom ophodu djeca i mladi u narodnim nošnjama prinijeli su euharistijske darove kao i druge brojne darove za goste, među kojima slike izrađene u tehnici slame koje su napravile subotičke slamarke. Kardinal i biskupi dobili su slike svaki s biskupskim grbom. Na kraju mise nuncij Sbarbaro pročitao je apostolski blagoslov koji je za jubilej karmelićanima udijelio papa Benedikt XVI., a potpisao ga je državni tajnik Svete Stolice Angelo Sodano, koji je i osobno čestitao karmelićanima.
Riječi zahvale organizatorima i sudionicima uputio je karmelićanski general. Izrazio je radost što se u Karmelu njeguje i ekumenski duh te je zahvalio predstavnicima kršćanskih Crkava na sudjelovanju u slavlju. Za slavlje jubileja karmelićani su tiskali prigodnu monografiju i zbornik s međunarodog znanstvenog simpozija “Baština za budućnost: Karmel u Somboru 1904-2004.”, održanog u srpnju protekle godine u Somboru u organizaciji Instituta za kršćansku duhovnost KBF-a Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske karmelske provincije sv. o. Josipa.
Ceremonijama na svim misama ravnao je ceremonijar Subotičke biskupije dr. Andrija Kopilović, a asistirali su bogoslovi Subotičke biskupije i karmelićanski bogoslovi. Povjerenstvo za proslave Jubileja priredilo je u tijeku jubilarne godine brojne inicijative i zbivanja, tribine, duhovne programe i sadržaje, koncerte, prigodna izdanja i ostalo.