Vatikan, (IKA) – U dvorani Ivana Pavla II. Tiskovnog ureda Svete Stolice održana je 7. srpnja konferencija za tisak na kojoj je predstavljen radni dokument, takozvani Instrumentum laboris, XI. redovnog općeg zasjedanja Biskupske sinode koja će se održati u Vatikanu od 2. do 23. listopada na temu “Euharistija – izvor i vrhunac života i poslanja Crkve”. Na tiskovnoj konferenciji su govorili generalni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović i podtajnik Biskupske sinode mons. Fortunato Frezza.
Na početku predstavljanja nadbiskup Eterović je rekao kako je dokument pripremljen na osam jezika: latinskom, službenom jeziku Biskupske sinode, talijanskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, engleskom, njemačkom i poljskom. Nadbiskup Eterović je posebno istaknuo da, kako pripremnu fazu i rad zasjedanja Biskupske sinode tako i čitavoga sinodski proces, karakterizira kolegijalna metoda istaknuvši kako je Biskupska sinoda “povlašteno mjesto kolegijaliteta među biskupima izabranim predstavnicima na sinodi i njihova poglavara, Rimskog biskupa i Sveopćeg pastira Crkve”. Nakon sinodskog zasjedanja, pojasnio je nadbiskup Eterović, objavljuju se prijedlozi, takozvani propositiones koji sadrže suglasnost sinodskih otaca oko glavnih tema rasprava koje su se vodila na zasjedanju. One bivaju predane Svetom Ocu sa zamolbom da ih obradi u jednom dokumentu koji se tradicionalno naziva posinodalna pobudnica.
Kolegijalitet dolazi do izražaja i prilikom izbora teme zasjedanja. Tako su na završetku X. redovnog općeg zasjedanja Biskupske sinode održane 2001. biskupi predložili različita pitanja o kojima bi se moglo raspravljati na sljedećoj sinodi. Uslijedilo je zatim savjetovanje sa svim biskupskim konferencijama na svijetu, a na kraju, 13. veljače 2004. blagopokojni papa Ivan Pavao II. je donio odluku o temi predstojeće sinode i datumu njezina održavanja. Pristupilo se potom pripremi takozvanih lineamenta, dokumenta koji ima za cilj potaknuti širu raspravu na razini opće Crkve na sinodsku temu, koja su objavljena početkom 2004. Dokument je naišao na vrlo dobar prijem o čemu svjedoči podatak da su u Generalno tajništvo pristigli odgovori iz 113 biskupskih konferencija, 11 Biskupskih sinoda Istočnih katoličkih Crkava sui iuris, 25 dikasterija Rimske kurije i Unije viših redovničkih poglavara. Postotak pristiglih odgovora navedenih institucija je prelazio 90%. Tim odgovorima valja pridodati, istaknuo nadbiskup Eterović, mnogobrojne opservacije pojedinih biskupa, svećenika, redovnika, redovnica i nadasve laika. To pokazuje veliko zanimanje za izabranu temu i velika iščekivanja od predstojeće redovne Biskupske sinode.
Nadbiskup Eterović posebno je istaknuo kako se jedna od prvih odluka pape Benedikta XVI. nakon što je izabran za Petrova nasljednika odnosila upravo na Biskupsku sinodu. Već dan nakon izbora za papu, 20. travnja ove godine, iznoseći program svoje papinske službe, Papa je među svoje predstojeće zadaće naveo proslavu Biskupske sinode u listopadu ove godine, ističući da će to biti snažan trenutak godine posvećene euharistiji. Ubrzo nakon toga, 12. svibnja, službeno je objavljeno da je Papa potvrdio održavanje XI. redovne opće Biskupske sinode.
Novi Papa je uveo i neke novosti u sam tijek sinodskog zasjedanja. Jedna od njih je da će svaki sinodski otac na zasjedanju moći govorit 6 minuta, a ne 8 kao što je bilo do sada. Razlog tome treba tražiti u skraćivanju trajanja Biskupske sinode s četiri na tri tjedna, dok broj biskupa ostaje nepromijenjen – 250. Ipak glavni je razlog tome smanjenju to što će svakog dana od 18 do 19 sati, nakon općeg zasjedanja, biti prilike za slobodne istupe što će omogućiti sudionicima Sinode da traže informacija od sinodskih otaca koji su toga dana održali svoja izlaganja. Rasprave na sinodi će se moći voditi na 5 službenih jezika: talijanskom, francuskom, engleskom, španjolskom i njemačkom.
Na Sinodi će sudjelovati po četiri biskupa biskupskih konferencija koje okupljaju više od 100 biskupa, po tri biskupa iz biskupskih konferencija koje imaju od 51 do 100 biskupa. Biskupske konferencije koje imaju od 26 do 50 biskupa imat će dvojicu predstavnika, a one, najmanje, do 25 biskupa, imat će po jednog predstavnika. Unija viših redovničkih poglavara izabrat će 10 predstavnika među višim poglavarima redovničkih zajednica. Usto, na Sinodi će sudjelovati i predstavnici Istočnih katoličkih Crkava te dikasterija Rimske kurije. U radu Sinode, kao što je uobičajeno, sudjelovat će i određeni broj preslušatelja, muškaraca i žena koji će iznijeti svjedočanstvo o važnosti otajstva Isusa Krista u njihovu duhovnom životu i u različitim vjerskim i društvenim aktivnostima koje obavljaju na svojim radnim mjestima i službama. Sudjelovat će i skupina stručnjaka koji će svojoj stručnošću na tome području pomoći sinodskim ocima u radu. Uz to u radu Biskupske sinode će sudjelovati i bratski izaslanici, predstavnici ostalih Crkava i crkvenih zajednica. Njihov će broj biti udvostručen. Dok je na posljednjoj Sinodi sudjelovalo 6 predstavnika Crkava i kršćanskih zajednica, na predstojeću je pozvano 12 predstavnika pravoslavnih Crkava, drevnih istočnih Crkava i zajednica proizišlih iz Reforme. Može se reći da je to jedna od konkretnih ekumenskih gesti, za kojima je papa Benedikt XVI. izrazio želju.
Predstojeća Biskupska sinoda se podudara sa obilježavanjem 40. obljetnice ustanovljenja biskupske sinode te će stoga jedno zasjedanje biti posvećeno komemoraciji te važne obljetnice. Nadbiskup Eterović je u tome kontekstu podsjetio kako su s predstojećom Sinodom biti slavljene ukupno 21 sinodsko zasjedanje. Uz već spomenutih 11 općih održana su 2 izvanredna opća zasjedanja te 8 posebnih zasjedanja. U prosjeku se Biskupska sinoda održavala svakih 19 mjeseci što svjedoči o važnosti koju ta institucija ima za Katoličku crkvu te veliku važnost koju tom povlaštenom sredstvu kolegijaliteta pridaju Rimski Prvosvećenici. Papa Ivan Pavao II., koji je sudjelovao na svim dosadašnjim sinodskim zasjedanjima od prve održane 1967. do posljednje održane 2001., jednom je izjavio kako mnogo duguje iskustvu Biskupske sinode. “Smrću pape Ivana Pavla II. Biskupska sinoda je izgubila velikog sinodskog oca, člana svih sinodskih zasjedanja. Za njegov veliki doprinos biskupskom kolegijalitetu i sinodskoj metodi u vođenju Crkve, treba zahvaljivati Svemogućem Bogu. Sigurni smo da dragi papa Ivan Pavao II., koji je primljen u nebesku slavu, u zajedništvo svetih, nadasve Blažene Djevice Marije, neće propustiti pomoći svojim zagovorom Biskupsku sinodu kojoj je dao neprocjenjivi doprinos”, rekao je nadbiskup Eterović.
Nakon biskupa Eterovića Biskupskoj sinodi je govorio mons. Frezza koji je u svojem izlaganju govorio o dokumentu Instrumentum laboris. On se posebno osvrnuo na teološki vidik teme predstojeće Sinode, govorio o značenju euharistije u sadašnjem trenutku u suvremenom svijetu te poslanju Crkve.