Križevci, (IKA) – Svečanim koncelebriranim euharistijskim slavljem kojim je predsjedao zagrebački pomoćni biskup Josip Mrzljak u Križevcima je proslavljena 10. obljetnice proglašenja svetim sv. Marka Križevčanina. Na početku slavlja, održanog ispred crkve Majke Božje Koruške i svetog Marka Križevčanina, mnoštvu okupljenih vjernika obratili su se domaći župnik, gradonačelnik Križevaca te pokrovitelj te svečanosti predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks. U svom govoru predsjednik Sabora je istaknuo kako je sveti Marko Križevčanin bio veliki europski intelektualac koji je školovanje stekao u Grazu i Rimu, a službu vršio u Zagrebu, Trnavi, Ostrogovu i Košicama gdje je podnio i mučeničku smrt. On se, nastavio je predsjednik Hrvatskog sabora, školovao i radio i živio u europskom okruženju, ali je uvijek ostao vjeran svome hrvatskom narodu potpisujući se kao Hrvat, kao Croata. Veliki dio svoga života posvetio je odgoju i obrazovanju svećeničkih kandidata. To je smatrao svojom dužnošću i pred Bogom i pred Crkvom i pred svojim narodom. Upravo stoga, istaknuo je Šeks, i danas su nam nasušno potrebni ljudi koji će mlade naraštaje odgajati za dobro i vlastitim ih primjerom upućivati kako treba pošteno i časno živjeti. Sveti Marko Križevčanin svoj je život položio za Krista, za Crkvu postavši tako i zalogom jedinstva Crkve, istinskim zagovornikom ekumenizma. U tom smislu primjer njegova života i žrtve osobito je na srce stavljao prilikom svojih pastoralnih posjeta veliki papa Ivan Pavao II. kojem smo i mi Hrvati neizmjerno zahvalni, rekao je Šeks.

U prigodnoj propovijedi pomoćni zagrebački biskup Josip Mrzljak je istaknuo kako je sveti Marko Križevčanin iz svojih rodnih Križevaca baštinio načela kršćanske vjere. Usađenu biljku kršćanske vjere koja je u njemu rasla nosio je sa sobom kuda god da je išao po svijetu kao nešto najvažnije, kao nešto što je u njemu duboko usađeno i to ga je zapravo nosilo po svijetu, nosilo kroz cijeli njegov život, to je bilo ono što ga je potaklo da odabere svećenički poziv da bude sav u službi Crkve i u službi čovjeka. “To su te vrijednosti koje je on odavde ponio i vjerujem da se možemo nadahnjivati njegovim životom, posebno zato jer je tu svoju vjeru posvjedočio i mučeničkom smrću u Košicama u Slovačkoj 7. rujna 1619. godine, zajedno sa Stjepanom Pongracom, Mađarom i Melhiorom Grodzieckim, Poljakom u Slovačkoj. Evo u tome vidimo na čemu se temelji ta europska uljudba, to zajedništvo Europe, da su temelj te duhovne vrijednosti iz kojih onda izviru sve ostale vrijednosti, sva ostala zajedništva, bilo politička bilo gospodarska. Jednostavno u temelju su ta… kršćanska a koja su u svojoj biti duboko humana nastojanja čovjeka da bude ponajprije čovjek koji će onda na kršćanskim načelima izgraditi svoj kršćanski nazor na svijet, svoj humanizam kojeg će svjedočiti i nositi”, rekao je biskup Mrzljak. U nastavku svoje propovijedi poslužio se homilijom što ju je blaženi Alojzije Stepinac održao na otvorenju prve župe tada blaženog Marka Križevčanina u Zagrebu 7. studenoga 1937.godine istaknuvši kako te riječi blaženog Stepinca odgovaraju tome danu i početku života nove župe u rodnom gradu svetoga Marka. Stepinac je u toj svojoj homiliji pozvao hrvatske katolike “da počnu sve više misliti na neznane junake naše svete povijesti koji su nikli u našoj sredini i na našoj rodnoj grudi”. Među njima je osobito istaknuo blaženoga Marka Križevčanina za kojega je rekao da je živi primjer žive katoličke vjere i neslomljive vjernosti Apostolskoj Stolici upravo današnjem naraštaju. To nije vjera, istaknuo je tada u svojoj homiliji blaženi Stepinac, “koja je samo zabilježena u matici krštenih kao što je slučaj kod mnogih katolika koji su u praktičnom životu pogani, nego vjera koja se odražavala u svakom njegovom činu, najsavjesnijem ispunjavanju svojih svećeničkih i kršćanskih dužnosti prema Bogu i bližnjemu”. Stepinac je na svetoga Marka Križevčanina pokazao kao na primjer kreposti i hrabrosti, kao na primjer pun pouke “za one jadnike našega naroda koji već jesu ili su spremni za jedan unosan položaj, za karijeru prodati i vjeru i ime, zatajiti Boga i dušu”. Sv. Marko Križevčanin je i primjer pun utjehe za patnje našega izmučenog naroda, vječno klevetana, progonjena i zapostavljana, rekao je tada u svojoj propovijedi blaženi Stepinac. Na kraju propovijedi biskup Mrzljak je poželio da nova križevačka župa bude Bogu na slavu, vjernicima na spasenje te pozvao Križevčane da se ponose svojim sugrađaninom koji je pronosio slavu hrvatskog naroda diljem Europe.