Požega, (IKA) – Zahvaljujući izložbi koja je 23. lipnja otvorena u dvorani bl. Alojzija Stepinca, požeška javnost prvi puta je ima prilike vidjeti djelić bogatog i raznovrsnog inventara, otkrivenog u studenom prošle godine u kriptama požeške katedrale svete Terezije Avilske.

Dr. Žarko Španiček, voditelj požeškog Konzervatorskog odjela, čija je djelatnica prof. Marina Bender postavila izložbu, istaknuo je kako se kroz pogrebni inventar požeških kripti očituje visoka razina kulture, kako svjetovne, tako i duhovne Požege 18. i 19. stoljeća. Na izložbi se, nažalost, nisu mogli vidjeti najvredniji nalazi kao što je dobro očuvana svilena haljina iz 18. stoljeća, svojevrsni raritet i prava dragocjenost u Hrvatskoj, ili krunica sa staklenim kuglicama te još neki slični predmeti kojima predstoji restauracija. No, zato se već i kroz predstavljanje nađene obuće, odjeće, dijelova misnog ruha, raspela, križića i ostalog inventara može steći uvid u životne navike ljudi prije 200 i 300 godina.

Dr. Španiček je u toj prigodi napomenuo kako su se djelatnici Konzervatorskog odjela u Požegi, zajedno s prof. Dubravkom Sokač-Štimac iz Gradskog muzeja, upustili u pionirski pothvat jer do sada nitko u Hrvatskoj nije smatrao da je materijal kao što su ljesovi, te brojni prilozi koji se nalaze uz njih, vrijedan istraživanja. Požeške kripte opovrgnule su takva stajališta i na svjetlo dana već sada iznijele više nego zanimljive predmete. Međutim, za takvo istraživanje i dokumentiranje, ne samo da je potrebno imati određenu osjetljivost, nego i sposobnost da se s takvim materijalom netko uhvati u koštac, odnosno da te ljesove istražuje što čak nije ni bezazleno zbog mogućnosti zaraze.

“Kada smo otvorili kriptu bili smo iznenađeni, ne samo mnoštvom ljesova, nego i njihovom raznovrsnošću. Obično pomišljamo da su boje i materijal koji su vezani uz smrt tamnih i zagasitih nijansi. No, ovdje smo iznenađeni vrlo živahnim bojama i kićenom ornamentikom ljesova, kao i njihovom raznovrsnom konstrukcijom. To nam je sugeriralo i da je odnos prema smrti u to vrijeme bio nekako drugačiji. Smrt je bila više shvaćana kao nešto prirodno, a na takav stav ukazuju i neki natpisi na ljesovima”, istaknuo je dr. Španiček.

Predmetima iz požeške kripte koji su za sada evidentirani i dokumentirani predstoje daljnja istraživanja, a zatim će se u dogovoru s Biskupijom pristupiti restauraciji i konzervaciji nekih predmeta, te samom predstavljanju javnosti kroz trajni ili povremeni postav. Kako je upravo istraživanje kripti požeške katedrale te pronalaženje predmeta u njoj pionirski pothvat u Hrvatskoj, Požega bi trebala postati prvi grad u Hrvatskoj koji će imati jedan takav iznimno zanimljiv izložbeni postav. Dr. Španiček izrazio je žaljenje što se u cijeli posao nije moglo ući pripremljenije, odnosno što se nije mogao osnovati jedan multidisciplinarni tim u kojem bi se našli patolozi, forenzičari, antropolozi i drugi koji su takve osteološke nalaze, kao što su u ovom slučaju bila dehidrirana, odnosno mumificirana tijela, mogli istražiti i proučiti.

Požeški biskup Antun Škvorčević najavio je kako će se za te vrijedne predmete zasigurno naći odgovarajuće mjesto postavljanja, a jedna od ideja je da se pohrane u Dijecezanski muzej koji tek treba biti uspostavljen.