Ravna Gora, (IKA) – Na dan polaganja kamena temeljca 18. lipnja, svečanom misom koju je predvodio nadbiskup Ivan Devčić uz sudjelovanje svećenika delničkog dekanata, počela je proslava 100. obljetnice od početka gradnje župne crkve Sv. Terezije Avilske u Ravnoj Gori. Misu je pjevanjem uveličao župni zbor iz Mrkoplja pod vodstvom s. Terezije Posavac, a doprinos proslavi dao je i puhački orkestar KUD-a “Sloga” Ravna Gora prigodnim koncertom ispred crkve. Nadbiskup je u toj prigodi podijelio i sakrament svete potvrde za 35 krizmanika, a u misi se posebno spomenuo pokojnih graditelja te župne crkve, kao i svih pokojnih Ravnogoraca.
U pozdravnoj je riječi župnik Vladimir Krizmanić pročitao dijelove iz župne spomenice o polaganju temeljnog kamena za novu crkvu 18. lipnja 1905. Gradnja crkve trajala je do 2. prosinca 1906. kada je i posvećena. U skladu s time će i obilježavanje 100. obljetnice crkve trajati od 18. lipnja 2005. do 2. prosinca 2006. Župnik je iznio u pozdravnoj riječi i glavne zadaće u toj jubilarnoj godini. Namjera je obnoviti pročelje crkve (iznutra je crkva temeljito obnovljena, uključujući i orgulje), a na pastoralnom planu župnik je postavio trostruki cilj: crkveno saniranje civilno sklopljenih brakova, krštenje odraslih koji su krstili svoju djecu, a sami nisu još kršteni, te pastoral bolesnika s naglaskom na sakramentu bolesničkog pomazanja. Naime, mnogi u župi umiru, a da nisu primili tu nebesku pomoć u bolesti i umiranju.
Nadbiskup je u propovijedi preporučio vjernicima pastoralni program koji je župnik iznio te povezao proslavu početka gradnje crkve sa slavljem sakramenta svete potvrde. Rekao je da se u svakom slavlju sakramenta potvrde obnavlja događaj Pedesetnice iz kojeg se rodila živa Crkva, a ta je živa Crkva zatim za svoje bogoštovne potrebe počela graditi crkvene zgrade. “Na taj je način nastala i ova crkva u Ravnoj Gori – sagradila ju je živa Crkva za svoje bogoštovne potrebe. Iz istog je razloga ona tijekom proteklih sto godina neprestano obnavljana i uljepšavana. Bez žive Crkve, rođene iz Pedesetnice, ne bi bilo niti crkvenih zgrada niti svega ostaloga što je kršćanska vjera nadahnula i sagradila tijekom dvije tisuće godina kršćanstva. Zato ova obljetnica treba poslužiti poglavito za obnovu žive Crkve u Ravnoj Gori”, istaknuo je nadbiskup dodavši kako u počecima kršćani nisu imali crkava, nego su im kao crkve služile obiteljske kuće. Kršćanstvo je u tom smislu nastalo kao “kućna Crkva”. Ono je takvo ostalo i kada su se počele graditi posebne građevine za kršćanske susrete i bogoštovlje jer se u autentičnim kršćanskim obiteljima uvijek i na svim mjestima, u prošlosti, a tako treba biti i danas, vjera naviještala, kršćanska ljubav živjela i Boga se molitvom slavilo, kazao je riječki nadbiskup te pozvao nazočne obitelji, posebno obitelji krizmanika, da se upitaju predstavljaju li one “kućne Crkve” te ih potaknuo da u ovoj jubilarnoj godini sve učine da to budu.
Na kraju mise nadbiskup je u pratnji župnika i većeg broja vjernika pohodio mjesno groblje, pomolio se na grobovima pokojnih župnika, kao i za sve pokojne na tom groblju.
Počeci katoličke zajednice u ravnogorskom kraju vezani su uz Staru Sušicu, gdje je početkom 18. stoljeća podignuta drvena kapela Sv. Antuna Padovanskog. Kapelan u Sušici tada je vodio knjige za Staru Sušicu i Ravnu Goru, a najstarija zajednička knjiga datira iz 1764. godine. Izgradnjom ceste Karoline kroz Ravnu Goru 1732. godine, mjesto je bivalo sve gušće naseljeno, pa je 1774. i u Ravnoj Gori izgrađena crkvica. Ta je crkvica samo temelje imala od kamena, dok je sama zgrada izgrađena od drva.
1905. drvena crkvica je srušena i 18. lipnja postavljen kamen temeljac za novu crkvu. Gradnja crkve, prema nacrtu poznatog arhitekta Hermana Bollea, dovršena je tek krajem listopada 1906. godine. U crkvi su sačuvani predmeti velike vrijednosti. Slika sv. Terezije još iz stare crkve i danas krasi oltar, a restaurirana je prošle godine. Najvrjednija je pokaznica koju je darovala Marija Terezija 1778. i barokni kalež, obnovljen 1741. godine te moći Simplicija, također baroknog stila, koje su stigle u Ravnu Goru 1795. godine. Crkva posjeduje i stare misnice, knjige rođenih i umrlih iz 1764. godine te dva misala na staroslavenskom jeziku.