Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je 16. lipnja vjerodajnice sedam novih veleposlanika akreditiranih pri Svetoj Stolici, koji dolaze s gotovo svih kontinenata: iz Ruande, Zimbabvea, Gvineje, Malte, Švicarske, Azerbajdžana, te iz Novoga Zelanda. U središtu svih govora Svetoga Oca bio je snažan apel za solidarnost prema svim siromasima u svijetu “kojoj valja težiti putem pravedne raspodjele bogatstava na Zemlji, a koja ne pripadaju samo malome broju sretnika, već svim ljudima na svijetu”. Odgovorni u pojedinim narodima pozvani su skrbiti se, ne o posebnim interesima, već o onim zajedničkima. Ne možemo biti mirna srca sve dok gledamo braću koja trpe zbog nedostatka hrane, posla, stana ili drugih temeljnih dobara, kazao je Sveti Otac. “Ali, za to su potrebna konkretna djela; prvi je odgovor u solidarnosti među naraštajima, zemljama i kontinentima, kako bi se među svim ljudima, što pravednije raspodijelila bogatstva planeta. Riječ je o jednoj od bitnih službi koju ljudi dobre volje trebaju pružiti čovječanstvu. Zemlja je doista sposobna nahraniti sve svoje stanovnike, pod uvjetom da bogate zemlje ne zadržavaju za sebe ono što pripada svima”, upozorio je Papa te napomenuo kako će Crkva i dalje pružati duhovnu i materijalnu pomoć pučanstvu na svim kontinentima, ne tražeći za sebe nikakve povlastice, nego samo opravdanu slobodu za vršenje svojega poslanja.
Josephu Boneshi, novome ruandskom veleposlaniku, papa Benedikt XVI. je govorio o nužnoj pravdi, ali i praštanju, kako bi iscijelile rane genocida 1994. godine. Sveti je Otac, osim toga, izrazio želju da dijalog s ruandskim vlastima pomogne u shvaćanju želje Katoličke crkve da aktivno sudjeluje u ljudskome i duhovnome razvoju svih stanovnika Ruande. U govoru veleposlaniku Zimbabvea Davidu Douglasu Hamadziripiju, Papa je istaknuo veliki izazov nacionalnoga pomirenja te izrazio nadu da će izbori, koji su u toj afričkoj zemlji održani u ožujku, pridonijeti ne samo gospodarskoj obnovi, već i moralnoj obnovi društva i jačanju demokratskoga poretka.
Obraćajući se veleposlaniku Gvineje El Hadju Aboubacaru Dioneu, Papa je uputio apel vladama u čitavome svijetu da ne zaborave dramu afričkih izbjeglica, odnosno milijuna ljudi koji očekuju da se konačno netko pobrine za njihovu tragičnu sudbinu, a katolicima povjerio još veću obvezu – da za sve narode budu znak nade i gorljivi svjedoci Gospodinove ljubavi.
U vezi s bitnim pitanjima života, Crkva treba uvijek reći svoje mišljenje, istaknuo je papa Benedikt XVI. u govoru švicarskome veleposlaniku Jean-Françoisu Kammeru. Podsjetivši kako su posljednjih godina u toj zemlji prihvaćeni brojni zakoni vezani uz život i obitelj, Sveti je Otac pojasnio kako je riječ o osjetljivim pitanjima vezanima uz prenošenje života, bolesti te kraja života, ali i uz ulogu obitelji i poštivanja braka. O tim se temama Katolička crkva izjasnila preko svojih pastira, i nastavit će tako sve dok to bude potrebno, kako bi bez prekida podsjećala na neotuđivu veličinu ljudskoga dostojanstva. Papa je, između ostaloga, izrazio želju da ta zemlja ostane i dalje otvorena za sve one koji su došli u nju u potrazi za poslom ili zaštitom.
U središtu obraćanja Svetoga Oca Antoniu Ganadu, malteškom veleposlaniku, bilo je vrednovanje kršćanskih korijena Europe. Dati život ujedinjenoj i solidarnoj Europi, obveza je svih naroda koji ju čine, upozorio je Sveti Otac, kazavši kako se Malta, u skladu s vlastitom plemenitom duhovnom i kulturnom tradicijom, treba zalagati kako Europska zajednica trećega tisućljeća ne bi izgubila baštinu kulturnih i religijskih vrednota svoje prošlosti.
Izlaganje pape Benedikta XVI. upućeno veleposlaniku Novoga Zelanda Geoffreyu Kenyonu Wardu bilo je obilježeno razmišljanjem o opasnostima ukorijenjenima u procesu sekularizacije. Upozorio je kako je potrebno uzajamno poštivanje moralnoga i građanskoga zakona, koje je, između ostaloga, dio baštine najboljih pravosudnih tradicija čovječanstva.
Promicanje slobode, a posebice slobode vjeroispovijesti, bila je središnja tema govora Svetoga Oca prvome veleposlaniku pri Svetoj Stolici u povijesti Azerbajdžana Elchinu Oktyabru Ogluu Amirbayovu. Azerbajdžanski narod dobro zna da se prigušivanjem ili nijekanjem duhovne dimenzije neke osobe uništava duša naroda, kazao je Papa te u tom svjetlu zahvalio predsjedniku Alievu za potporu u izgradnji katoličke crkve u Bakuu.