Zagreb, (IKA) – Blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, proslavljen je u utorak 31. svibnja euharistijskim slavljem koje je u zagrebačkoj prvostolnici predvodio generalni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović, nakon čega je u svečanoj procesiji ulicama grada slika Majke Božje ponovno vraćena na stalno mjesto u Kamenitim vratima. Ističući da štovanje lika Majke Božje Kamenitih vrata, izloženog taj dan u toj drevnoj katedrali, ukazuje na ukrijepljenost naše vjere, na njezinu povijesnu dimenziju koja nas preko sadašnjosti usmjeruje ka budućnosti, nadbiskup Eterović podsjetio je u propovijedi da već 274 godine vjernici Zagreba i cijele Hrvatske časte taj dragi lik. On je jedan od zornih primjera dubokih kršćanskih korijena naše vjerske kulture, rekao je nadbiskup, izražavajući radost što ti korijeni nisu beživotni, nego obiluju životnom snagom.

Komentirajući kako ova svetkovina pokazuje da je Marija prisutna u mjesnoj zagrebačkoj Crkvi i da je u Mariji vjerni puk prepoznao svoju odvjetnicu i zagovornicu, nadbiskup Eterović spomenuo se brojnih vjernika i ljudi dobre volje koji su joj tijekom stoljeća otvorili svoje srce, povjerili svoje najdublje tajne, otkrili ljute rane, molili za postojanost vjere u trenucima klonulosti, prosili dar ufanja u bespuću osobne i nacionalne povijesti, zazivali snagu ljubavi prema Bogu i bližnjemu kako bi odoljeli naletu raznih nekršćanskih svjetonazora, a brojne kamene pločice s ispisanim zahvalama svjedoče da su molitve vjernog puka bile uslišane.

Ističući da Božja riječ ovu večer na posebni način upućuje poruku “U nadi budite radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani”, nadbiskup Eterović poručio je da je to živa riječ Isusa Krista koja je toliko potrebna stanovnicima Zagreba i cijele domovine Hrvatske čiji stanovnici često izgledaju beznadni. Pri tome je nadbiskup upozorio da je beznađe protivno našoj vjeri, jer je kršćanin pozvan živjeti u radosnoj nadi, to jest u nadi koja je izvor životne radosti. Ta nada nije skrivanje od životnih poteškoća, življenja u getu, bijeg u utopiju, nego ona zahtijeva suočenje s realnim problemima čovjeka i društva. Da naši preci nisu bili kršćanski strpljivi u nevoljama, ne bi bili izdržali tolike nedaće i nama predali nadu života i vjere, istaknuo je nadbiskup, prisjetivši se protivština i progonstava u tijeku minuloga 20. stoljeća koja su prouzročili razni društveni sustavi: radikalni liberalizam, divlji kapitalizam, bezbožni fašizam, nacizam i komunizam. Okrajci njihovih protuvjerskih djelovanja i danas se osjećaju, kazao je. Okupljenim je vjernicima poručio da molitva daje snagu za strpljenje u nevolji, za radosnu nadu, posebno u kušnji, za postojanost u ostvarenju ideala kršćanskoga života.

Uz nadbiskupa Eterovića suslavili su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Francisco Javier Lozano, zagrebački pomoćni biskupi Josip Mrzljak, Valentin Pozaić i Vlado Košić, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić te biskupi đakovački i srijemski Marin Srakić, varaždinski Marko Culej, šibenski Ante Ivas, hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk, porečko-pulski Ivan Milovan i brojni svećenici.

Izražavajući radost što je nadbiskup Eterović prihvatio poziv da predvodi misu u čast zaštitnice grada, kardinal Bozanić predstavio ga je brojnim vjernicima, spomenuvši da je za svećenika Hvarske biskupije zaređen 1977. godine, a nakon završenog studija u Rimu ušao je u diplomatsku službu Svete Stolice. Službovao je u vatikanskim diplomatskim predstavništvima u Obali Bjelokosti, Španjolskoj, Nikaragvi te u Državnoj tajništvu u Rimu. U to je vrijeme, osobito početkom devedesetih godina prošlog stoljeća s puno ljubavi i zauzimanja pratio događaje u našoj domovini, te je bio od pomoći u presudnim trenucima osamostaljenja, međunarodnog priznanja Hrvatske i u pripremi dvaju Papinih apostolskih pohoda, istaknuo je kardinal Bozanić. Podsjetio je i da ga je blagopokojni papa Ivan Pavao II. imenovao 1999. godine naslovnim nadbiskupom sisačkim i apostolskim nuncijem u Ukrajini, a početkom 2004. godine postavio ga je za generalnog tajnika Biskupske sinode, te važne koncilske ustanove u Rimu. Kao trajni spomen na ovo slavlje nadbiskupu Eteroviću darovana je bista hrvatskog blaženika kardinala Alojzija Stepinca.

Nakon mise uslijedila je procesija preko Trga bana Jelačića, Radićevom do Kamenitih vrata gdje je nakon kraćeg molitvenog programa slika Majke Božje vraćena na stalnom mjesto u Kamenitim vratima.