Zwiefalten, (IKA) – Dvadeset i peto u nizu marijansko hodočašće Hrvata katolika u biskupiji Rottenburg-Stuttgart održano je na svetkovinu Presvetoga Trojstva 22. travnja u marijanskom svetištu Zwiefalten, u organizaciji hrvatskih katoličkih misija (HKM) Stuttgart- Zentrum i Stuttgart-Bad Cannstatt. Svečano misno slavlje u punoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u tome svetištu predvodio zagrebački nadbiskup metropolit, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije kardinal Josip Bozanić zajedno s personalnim referentom u toj biskupiji prelatom Franzom Glaserom, prelatom Jürgenom Adamom koji je bio dugogodišnji referent dušobrižništva katolika drugih materinskih jezika u biskupiji Rottenburg-Stuttgart, župnikom i dekanatom Dekanata Zwiefalten Paulom Zellerom te s još 17 dijacezanskih i redovničkih svećenika, uglavnom dušobrižnika iz 17 hrvatskih katoličkih misija, koliko ih djeluje na području te biskupije.

Na početku misnog slavlja išlo se u ophodu kroz crkvu do oltara. Mladi su u narodnim nošnjama nosili lik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta kojeg su položili ispred oltara.
Kardinal Bozanić je pozdravio više od 4000 vjernika okupljenih u svetištu i ispred svetišta, među kojima su bili i generalni konzul generalnog konzulata Republike Bosne i Hercegovine u Stuttgartu Dragan Bagarić, zamjenik generalne konzulice Generalnog konzilata Republike Hrvatske u Stuttgartu dr. Vere Tadić Vladimir Duvnjak i konzulica Katja Kovač. Hrvatskim vjernicima iz biskupije Rottenburg-Stuttgart pridružila se i skupina hrvatskih vjernika iz HKM Wuerzburg, koju je predvodio voditelj misije o. Paško Mandurić. Kardinal je podsjetio na dan ranije održani Srenjoeuropski katolički dan na Kupresu, na kojem se, kako je kazao, održalo veliko zborovanje naroda.
Pozdravnu riječ u ime organizatora uputio je voditelj HKM Reutlingen Ivica Komadina, a prelat Glaser prenio je pozdrave biskupa Gebharda Fuersta. Sve je pozdravio i njemački župnik i dekan Zeller, koji je istaknuo kako su Hrvati posebni u svom vjerskom i nacionalnom svjedočenju.

Kardinal Bozanić u propovijedi je istaknuo kako na blagdan Presvetoga Trojstva i mi razmatramo Boga koji je ljubav. Toga Boga koji je toliko ljubio nas da nam daje svoga Sina, ne da bi nas osudio, nego da bismo se mi po Njemu i u Njegovu imenu spasili. Vrhunac te ljubavi očitovao se upravo na križu. Bog upravo želi da se ta ljubav razvije i u našem srcu, i to prema Bogu, ali i prema braći i sestrama u Kristu, poručio je kardinal Bozanić. Danas želimo obnoviti vjeru u Boga. Vjeru koja nas prati u našemu životu i koja se očituje i danas na ovom hodočašću. Vjeru koja nam omogućuje da često puta moramo ponovno iz početka početi, onako kao što ste i vi iz početka počeli kad ste došli ovamo u novi svijet. Kardinal je zatim podsjetio kako je crkva oko koje se na Kupresu okupilo hodočašće naroda već treća koja se gradi na tome mjestu u manje od sto godina. Jedna je srušena u II. svjetskome ratu. Nova je izgrađena 60-ih godina proteklog stoljeća koja je opet srušena 90-ih godina, a sada se gradi i dovršuje nova. Istaknuvši kako katoliku Hrvatu daje snagu vjera u Boga, u Presveto Trojstvo, kardinal je pozvao: “Molimo Boga da ostanemo uvijek vjerni Bogu, svojoj Katoličkoj crkvi i svom hrvatskom narodu”.

U prikaznim darovima vjernici su prenijeli uskrsnu svijeću sa spomenom 25. hodočašća, kruh, vino, novčani prilog darovan kardinalu kao dar za siromahe te CD “Tebi pjevam” misijskog zbora HKM Stuttgart.
Prije završnog blagoslova kardinal Bozanić je poručio kako sve dok dolazimo u crkvu, na misu, dok cijenimo hodočašća, živjet ćemo kao vjernici, jer je Bog s nama. To je ona karakteristika koja je vlastita Hrvatima katolicima. Poštujmo je i čuvajmo ovakva okupljanja, čuvajmo naše hrvatske katoličke misije. Hrvati će biti prepoznatljivi u Njemačkoj i u drugim zemljama Europe i svijeta sve dok se okupljaju u svojim katoličkim misijama. I zato hrvatski biskupi rado pohode svoje vjernike u Europi i po svijetu, jer smo uvjereni da ovakvo okupljanje znači puno u našem životu. Drago mi je što vidim i djecu i mlade koje posebno pozdravljam. Kardinal je zatim prenio i blagoslove hrvatskih biskupa koji su mu to na Kupresu posebno preporučili.
Misno slavlje skladnim zajedničkim pjevanjem uveličali su mješoviti misijski zborovi HKM Stuttgart-Zentrum i Stuttgart-Bad Cannstatt pod vodstvom pastoralne suradnice s. Nevenke Tadić.

Slavlje je nastavljeno objedom pod obližnjim šatorom. Duhovno-kulturni program započeo je hrvatskom himnom. Nazočnima su se obratili predstavnik regije, voditelj HKM Rotweil Luka Lucić, prelat Adam, koji je posebno istaknuo kako su mu Hrvati uvijek bili važni, generalni konzul Bagarić te zamjenik generalne konzulice Vladimir Duvnjak. Toplo pozdravljen, kardinal Bozanić sve je još jednom srdačno pozdravio, rekavši kako Hrvati koji žive u Njemačkoj trebaju ostati prepoznatljivi, ali i s jedne strane otvoreni za zajedništvo, a s druge strane trebaju biti ponosni na svoj hrvatski identitet kojega trebaju čuvati.
Prije povratka u Zagreb, kardinal je poručio: “Želim da svi rado posjećujete Zagreb i zagrebačku katedralu u kojoj nas čeka bl. Alojzije Stepinac, koji je naš osobiti zaštitnik. Njega zazivajte i ovdje u svome životu i ostanite ono što jeste pred Bogom i ljudima: Božji i Hrvati”. Pročitano je i prigodno pismo koje je uputio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić. U duhovno-kulturnom programu, koji je vodio voditelj HKM Heilbronn fra Radovan Čorić pjesmom i folklorom predstavili su se djeca i mladi iz HKM Stuttgart i ULm, a nastupio je i VIS “Stradun” iz Stuttgarta.

Hodočašće je završilo prigodnom pobožnošću i blagoslovom s Presvetim.
Fra Radovan okupljene je ukratko upoznao s poviješću hodočašća. Najveći broj Hrvata katolika došao je u Njemačku od 1968. do 1972. Većina njih došla je iz ruralnih područja, u kojima su od malih nogu učili vjeru i vjersku praksu svojih djedova i otaca u koju je svakako spadalo i hodočašće, najčešće Majci Božjoj. Hrvatska hodočašća, uglavnom posvećena lokalnim i regionalnim marijanskim svetištima, karakteriziraju pješačka hodočašća. Riječ je o tradiciji dugoj i po više stotina godina. Sve je to itekako manjkalo hrvatskom iseljenom puku, koji se u tuđini još nije niti snašao. Hodočašća su uz vjerski imala i onaj sociološki značaj: okupljanje, druženje, pjesmu i veselje.

Upravo su to bili razlozi da su tadašnji voditelj HKM Heilbronn o. Davorin Idžojtić i njegov subrat o. Vjenceslav Janjić, župnik u župi Bieringen, zajedno sa suradnicima razmišljali o organizaciji hrvatskoga hodočašća u Schoental, nekadašnji cistercitski samostan osnovan 1157. godine. Velika prekrasna barokna crkva svojom ljepotom i položajem je bila upravo predodređena za hodočašća “hrvatskog tipa”.

Tako su u lipnju 1980. organizatori mogli ponuditi prvo hrvatsko marijansko hodočašće koje je u to doba bilo jedno od rijetkih u cijeloj južnoj Njemačkoj. Cilj je bio dvostruki. Željelo se tako hrvatskim vjernicima omogućiti i u tuđem svijetu tradicionalnu hodočasničku praksu. Nijemcima se željelo pokazati dio hrvatske kulture i vjerske tradicije. Na početku je to bilo hodočašće HKM Heilbronn, da bi ubrzo preraslo u biskupijsko hrvatsko hodočašće i u lipnju svake godine okupljalo tisuće vjernika. Hrvatski biskupi, ali i drugi vrsni propovjednici rado su se odazivali pozivima na hodočašće. Bodrili su hrvatski narod i uvijek mu nudili bolju nacionalnu perspektivu. Budući da je iz godine u godinu broj hodočasnika bivao sve veći, moralo se tražiti prigodnije hodočasničko mjesto, koje je ostvareno u Zwiefaltenu. Prema riječima, organizatora, želja je da se ono ne zamjeni nekim još prikladnijim mjestom u Njemačkoj, već hrvatskim domovinskim hodočasničkim mjestima.