Zagreb, Đakovo, (IKA/BTU) – Dvodnevni znanstveni skup u povodu obilježavanja 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti nastavljen je 20. svibnja. Nakon što se prvi dan skupa održavao u Zagrebu, drugi dan održavao se u zgradi Središnje biskupijske knjižnice i Arhiva u Đakovu.

Na znanstvenom skupu u Đakovu sudjelovali su predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Milan Moguš, akademici, organizatori skupa, dr. Gordana Kralik, rektorica Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, Zoran Vinković, gradonačelnik Đakova, predstavnici Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predavači, dr. Nikola Dogan, predstojnik Teologije u Đakovu, profesori, mons. mr. Josip Bernatović, rektor Bogoslovnoga sjemeništa u Đakovu, poglavari Sjemeništa, bogoslovi, studenti i studentice te štovatelji biskupa Strossmayera.

U ime Teologije u Đakovu, studentica i studenata nazočne je na početku pozdravio prof. dr. Nikola Dogan, predstojnik Teologije, a Mješoviti zbor Teologije pod ravnanjem mo. Vinka Sitarića izveo je pjesmu “Slavim te Gospode”. Pozdravnu riječ uputio je potom đakovački i srijemski biskup Marin Srakić. “Osoba biskupa Josipa Jurja Strossmayera u našoj nacionalnoj i crkvenoj povijesti nije svakidašnja, i nije čudo što već više od 150 godina privlači pozornost kako onih koji ga obožavaju tako i onih koji se trude da na njemu i njegovim djelima pronađu nešto čime bi ga optužili. Bez sumnje J. J. Strossmayer bio je izuzetan mecena i govornik, gospodarstvenik i političar, no on je bio prije svega veliki biskup, i to bosanski i srijemski. Doista, Strossmayer je prije svega bio veliki biskup, a to znači učitelj, pastir i svećenik svoje biskupije”, rekao je biskup Srakić. Upućujući dobrodošlicu gostima, biskup Srakić je rekao kako Đakovo i u današnjim prilikama nastavlja djelo biskupa Josipa Jurja Strossmayera, izrazivši pritom želju da taj znanstveni skup pripomogne da se u pravom svjetlu osvijetli Strossmayer – veliki sin hrvatskoga naroda, hrvatske Crkve i Đakovačke i Srijemske biskupije.

U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti nazočne je pozdravio predsjednik HAZU-a akademik Milan Moguš, rekavši kako ova generacija ima pravo reći i dati svoj sud o djelu velikoga Strossmayera. “Što se početaka njegova umnoga i materijalnoga djela tiče, najveći dio, bar za nas u Akademiji, vezuje se uz njegov znameniti govor u Hrvatskom saboru 29. travnja 1861. – koji se označava kao Dan Akademije. Iz toga govora proizlazi zaključak kako su Akademija i Sveučilište naša zajednička briga. I zbog toga se radujemo da će i Teologija u Đakovu ući u sastav Sveučilišta”, rekao je akademik Moguš. U ime HAZU-a akademik Moguš je novootvorenoj Središnjoj biskupijskoj knjižnici u Đakovu darovao posljednja izdanja Akademije – treću knjigu iz edicije “Hrvatska i Europa”, a biskupu Srakiću časoslov “Farnese”.

U prijepodnevnom radnom dijelu uvodna su izlaganja održali dr. Julijo Martinčić i prof. Vilim Matić na temu “J. J. Strossmayer i Osijek u doba njegova rođenja i školovanja”, a mons. dr. Andrija Šuljak na temu “Biskup Strossmayer i Hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu”.

Nakon uvodnih izlaganja uslijedilo je prvih trinaest izlaganja: J. J. Strossmayer i izgradnja hrvatsko-slavonskih željeznica dr. Stjepana Sršana, Biskup Strossmayer i hrvatski banovi Josip Jelačić, Josip Šokčević i Ivan Mažuranić prof. dr. Stanislava Marijanovića, Strossmayer u očima Poljaka prof. dr. Piotra Zureka, J. J. Strossmayer, Židovi i judaizam dr. Mate Artukovića, J. J. Strossmayer i islam mr. Zlatka Hasanbegovića, biskup Strossmayer, Luther i protestantizam dr. Zorana Ladića, Strossmayerovi slikarski nazori dr. Zvonka Makovića, Đakovačka katedrala kao predložak za crkvu u Geldorpu u Nizozemskoj mr. Dragana Damjanovića, Skulptura i oltari đakovačke katedrale u kontekstu sakralne umjetnosti u 19. stoljeću mr. Irene Kraševac, J. J. Strossmayer muzeolog Đure Vanđura, Biskup Strossmayer, papa Pio IX. i Prvi vatikanski sabor dr. Nike Ikića, J. J. Strossmayer i francuski biskupi na Prvom vatikanskom saboru dr. Andrea Tuiliera, dopisnog člana HAZU-a te Biskup Strossmayer, papa Lav XIII. i slavenski apostoli Ćiril i Metod akademkinja Anice Nazor.

U poslijepodnevnom radnom dijelu znanstvenoga skupa održat će se preostala četiri izlaganja: Strossmayerova ekleziologija dr. Antuna Čečatke, J. J. Strossmayer preteča modernog ekumenizma dr. Zdenka T. Tenšeka, Košički biskup K. Fischer-Colbrie – suvremenik J. J. Strossmayera i njegov doprinos prema bl. košičkim mučenicima dr. Mariana Čižmara te Biskup J. J. Strossmayer, Rijeka i riječko pitanje dr. Irvina Lukežića.

Nakon izlaganja bit će upriličeno svečano polaganje vijenca na grob biskupa J. J. Strossmayera u kripti đakovačke katedrale. Sudionici znanstvenoga skupa pohodit će đakovačku katedrale Sv. Petra i Biskupski dom gdje će ih primiti biskup Srakić. Predavačima će tom prigodom biskup Srakić uručiti reprint izdanja života i djela đakovačkog i srijemskog biskupa Strossmayera “Josip Juraj Strossmayer biskup bosansko-djakovački i sriemski. God. 1850.-1900.” Matije Pavića i Milka Cepelića. U 19 sati će biti upriličeno otvorenje izložbe u Muzeju Đakovštine u Đakovu “Donacije Donatoru – slike starih majstora poklonjene biskupu J. J. Strossmayeru”.

U predvorju Središnje biskupijske knjižnice i Arhiva postavljena je izložba nagrada “Josip Juraj Strossmayer” za najuspješnija znanstvena djela i izdavački pothvat objavljen na hrvatskom jeziku u Republici Hrvatskoj i hrvatskoj dijaspori. Nagradu “Josip Juraj Strossmayer” ustanovili su godine 1989. Zagrebački velesajam i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Koordinatori znanstvenog skupa bili su akademik Franjo Šanjek i mons. dr. Andrija Šuljak.

Prvi dan znanstvenoga skupa održan je 19. svibnja u Palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a održano je šesnaest izlaganja. Prvo izlaganje na temu Franjo Rački inspirator Strossmayerovih pothvata održao je akademik Petar Strčić. Uslijedila su zatim predavanja J. J. Strossmayer i Talijani mr. Monice Priante, J. J. Strossmayer i Mađari dr. Slavka Sliškovića, J. J. Strossmayer i Bugari prof. dr. Rumjane Božilove, J. J. Strossmayer i Makednonci akademika Blaže Ristovskog, J. J. Strossmayer i Rusi dr. Olge Akimove, J. J. Strossmayer i Česi dr. Miroslava Šestaka, J. J. Strossmayer i Slovenci dr. Andreja Rahtena, J. J. Strossmayer i Slovaci dr. Viliama Judaka i dr. Petera Sedlaka, Biskup Strossmayer, Srbija i Crna Gora akademika Josipa Pečarića, Strossmayerova vizija srednje Europe dr. Stjepana Matkovića, J. J. Strossmayer i Zagrebačko sveučilište prof. dr. Vjekoslava Jerolimova, Strossmayerovo literarno stvaralaštvo akademika Dubravka Jelčića, Književna relacija između Ivana Trnskog i J. J. Strossmayera dr. Hrvojke Mihanović-Salopek, Sveučilišni profesor Fran Barac o biskupu Strossmayeru mr. sc. Ivice Zvonara i J. J. Strossmayer i Josip Stadler dr. Zorana Grijaka.
Skup je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepana Mesića.