Rijeka, (IKA) – Svetište Gospe Trsatske svoj je blagdan 10. svibnja proslavilo ugostivši mnoge crkvene i civilne uglednike koji su se došli pokloniti Gospi i nazočiti otkrivanju monumentalne skulpture Ivana Pavla II., “Trsatski hodočasnik”.
Otkrivanje spomenika, jednoga od prvih u svijetu nakon smrti Ivana Pavla II., bio je uvodni događaj tradicionalne proslave blagdana svetišta, koje se od svojih početaka 1291. godine prisjeća pobožne predaje kada je iz Nazareta na Trsat stigla kuća Svete obitelji.
Blagdansko je misno slavlje predvodio kardinal Josip Bozanić zajedno s riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem, apostolskim nuncijem Franciscom Javierom Lozanom, porečko-pulskim biskupom Ivanom Milovanom, krčkim biskupom Valterom Županom te mnogobrojnim svećenicima Riječke metropolije.
Skulpturu Ivana Pavla II. visoku 2,40 m, izradio je akademski kipar Anton Jurkić, a u nju su uklesane Papine riječi izrečene u Svetištu: “Ovdje molite za mene dok sam živ i kad umrem”. Uz trsatske franjevce, projekt stvaranja i postavljanja kipa podržali su i pomogli Vlada RH, Hrvatska turistička zajednica, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka. Njihovi su visoki predstavnici na čelu s premijerom Ivom Sanaderom, ministrima Božom Biškupićem, Kolindom Grabar Kitarović, Ivanom Šukerom te predstavnicima Sabora, predsjednikom HTZ Nikom Bulićem, županom Zlatkom Komadinom i gradonačelnikom Vojkom Obersnelom nazočili otkrivanju spomenika. Svi su govornici izrazili poštovanje i zahvalnost Svetome Ocu za sve što je učinio za čovječanstvo, ali i za Hrvatsku, posebno se prisjećajući njegova posjeta i petodnevnog boravka u Rijeci u tijeku njegova trećeg pastoralnog posjeta Hrvatskoj.
Uvodno je nazočne pozdravio trsatski gvardijan fra Matija Koren, a uslijedili su prigodni govori riječkoga gradonačelnika, primorsko-goranskoga župana, predsjednika TZ-a i provincijala Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda fra Željka Železnjaka, nakon kojih je govorio premijer Sanader. Hrvatski je premijer istaknuo zahvalnost kao najvažniji osjećaj te motiv koji i vjernici i RH u cjelini gaje prema blagopokojnome Papi. Podsjetio je na činjenicu da je on bio posljednji državnik kojega je Ivan Pavao II. primio u audijenciju i prigodom koje se, premda već vrlo oslabljen, Papa posebno zanimao za stanje u Hrvatskoj i za njeno europsko usmjerenje. On nam je bio istinski prijatelj, rekao je hrvatski premijer, ističući kako su nam i Sveti Otac i Sveta Stolica pokazivali prijateljstvo kada nam je bilo najteže. Izrazio je nadu da će i papa Benedikt XVI. zadržati iste osjećaje prema našem narodu i državi.
Nuncij Lozano istaknuo je kako će “ovaj spomenik za buduće generacije biti trajno svjedočanstvo ljubavi Hrvatske prema Papi, kao i Papine ljubavi prema Hrvatskoj”. Nadbiskup Devčić podsjetio je kako su Rijeka i Riječka nadbiskupija imale jedinstveni privilegij ugostiti Svetoga Oca. “Ovaj spomenik budit će u nama uspomene na Ivana Pavla II., a posebno sjećanje na njegovo hodočašće u Trsatsko svetište na duhove 8. lipnja 2003.”

Kardinal Bozanić, pri otkrivanju kipa, vjernike je pozvao na molitvu ističući kako je blagopokojni Papa bio čovjek molitve i vjere. “I ovdje, pred nama, baš je takav – jednostavan i blizak, uronjen u otajstvo i molitveno privlačan, nadahnjujući nas za vjerničko življenje. Kad su Ivanu Pavlu II. ponestale tjelesne snage, kad je osjetio granice zemaljskih hodočasničkih koraka i patnjom ušao u prostor supatnje s Kristom, molitvom je sezao dalje; ona mu je ostala iskorak koji su ljudi prepoznali. Veličina Ivana Pavla II. provirala je iz molitve”, rekao je predsjednik HBK. “Spomenici žive koliko je živ spomen. Ovaj ovdje zahtijeva ne samo spominjanje, nego molitvu da bi živio. Ovo zapravo i nije spomenik u pravome smislu riječi, nego znamen, tj. znak i spomen. On kao da nas potiče da budemo uz njega u molitvi. Ovaj spomen-kip bez vjernika djeluje nepotpuno i osamljeno”, rekao je kardinal Bozanić, nakon čega je, u nazočnosti tisuća hodočasnika, zbog kišnoga vremena okupljenih u bazilici i ispred nje, otkrio monumentalni Papin kip.
U propovijedi se kardinal prisjetio poruka Ivana Pavla II. upućenih obitelji, 8. lipnja 2003. na riječkoj Delti. Papa je tada pozvao kršćanske obitelji da vjeru svjedoče načinom života, a roditelje da preuzmu odgovornost za odgoj djece. Kardinal je stoga istaknuo probleme s kojima se današnja obitelj susreće. “Demografska kriza koja nas je zahvatila stvara nezadovoljstvo i utječe na temeljne odrednice ljudskog života i odnosa među ljudima te poprima antropološke dimenzije. Ona se očituje u činjenici što su donedavno brojni muškarci i žene, premda svjesni svojih slabosti, s povjerenjem i sigurnošću razmišljali o braku kao prirodnom mjestu rasta ljubavi između muškarca i žene i nezamjenjivom mjestu odgoja djece, dok se danas osjećaju nesigurnima i zbunjenima ne znajući kako živjeti ljubav, odnos između muškarca i žene, osobno darivanje, otvorenost prema životu, odgovorno ponašanje prema bližnjima. Ta zbunjenost koja se očituje na području afektivnog života neminovno se širi na područje ljudskog rada te na sposobnost i radost u izgrađivanju društva”, rekao je zagrebački nadbiskup. “Snagom svoje vjerničke povezanosti s Nazaretom, svetište Majke Božje Trsatske predstavlja se u vjeri našega katoličkoga naroda kao obiteljsko svetište. Treći apostolski pohod Ivana Pavla II. za kojega je odsjeo u Rijeci bio je pod geslom: “Obitelj – put Crkve i naroda”, podsjetio je kardinal Bozanić, koji je na kraju propovijedi ponovio poziv Ivana Pavla II. i Benedikta XVI.: “Ne bojte se Krista”. Mladima je posebno poručio da se ne boje prihvatiti odgovornosti braka i duhovnih zvanja, a roditeljima da se ne boje djece i roditeljske službe.