Đakovo, (IKA/BTU) – Svečano otvorenje Središnje biskupijske knjižnice i Arhiva u Đakovu održano je u utorak 10. svibnja. Svečanost otvorenja i blagoslova, u godini obilježavanja 100. obljetnice smrti i 190. obljetnice rođenja biskupa Josipa Jurja Strossmayera, započela je himnom “Lijepa naša” u izvedbi Mješovitoga zbora studenata Teologije u Đakovu pod ravnanjem mo. Vinka Sitarića. Pozdravnu riječ izrekao je nadstojnik Knjižnice i Arhiva vlč. Petar Vidović nakon čega je prikazan video-zapis o tijeku gradnje zdanja Knjižnice što ga je priredio inž. Zlatko Mesić. O tijeku izgradnje Knjižnice govorio je voditelj projekta gradnje prof. dr. Pero Aračić, koji je, između ostalog, uputio iskrene riječi zahvale svima koji su se uključili u projekt izgradnje te značajne crkvene kulturno-znanstvene ustanove.

U svečanom otvorenju nove zgrade Središnje biskupijske knjižnice i Arhiva, uz profesore i studente Teologije u Đakovu, poglavare i bogoslove Bogoslovnog sjemeništa te svećenike iz Đakova i svih dijelova biskupije, sudjelovali su đakovački i srijemski pomoćni biskupi Đuro Gašparović i Đuro Hranić, izaslanica ministra znanosti obrazovanja i sporta dr. Zrinka Kovačević, pomoćnica ministra za visoko obrazovanje, stručni suradnik u kabinetu ministra Ivan Milanović Litre, rektorica Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku dr. Gordana Kralik s prorektorom i glavnom tajnicom i dekanima gotovo svih fakulteta, predsjednik HAZU-a s pratnjom akademik Milan Moguš, dekan KBF-a Zagreb dr. Josip Baloban s prodekanom dr. Ivanom Karlićem te predstavnici visokih crkvenih učilišta iz Splita, Rijeke i Sarajeva, episkop osječko-poljski i baranjski Lukijan s pratnjom, biskup Reformirane crkve u RH Andre Langh, osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo, gradonačelnici Đakova i Slavonskoga Broda, provincijalno vodstvo sestara sv. Križa, na čelu s poglavaricom s. Franciskom Molnar, glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne biblioteke dr. Josip Stipanov, predstavnici izvođača radova i brojnih darovatelja te predstavnici medija.

Službu riječi i liturgijsko slavlje blagoslova zgrade predvodio je biskup dr. Marin Srakić. Otvorenje i blagoslov Središnje biskupijske knjižnice i Arhiva nazvao je povijesnim događajem. “Mi iz prašine izvlačimo veliki dio naše kulturne baštine i vraćamo dug prethodnim generacijama koje su marljivo pisale, sabirale i čuvale bogatstvo svoga srca i uma. Ova knjižnica svjedoči razvoj kulture u nas, ona čuva riznicu pisanih djela u kojima je čovjek izrazio svoju kreativnost, inteligenciju, poznavanje svijeta i ljudi. Mnogima dugujemo zahvalnost za početak i završetak ovoga velebnoga djela. Ona je djelo mnogih koji su na najrazličitije načine ugradili svoju ljubav prema knjizi”, rekao je biskup Srakić. Biskup je potom zahvalio svim članovima Đakovačke i Srijemske biskupije – svećenicima i vjernicima koji su svoja sredstva ugradili u podizanje toga velebnog zdanja, i to u doba stradanja u Domovinskom ratu. Posebne izraze zahvalnosti biskup Srakić uputio je dr. Aračiću, koji je svojim svesrdnim zauzimanjem istinski prednjačio u skrbi oko planiranja, gradnje i prikladnoga opremanja dovršene zgrade. “Danas knjižnicu svečano predajemo javnosti, ne samo profesorima i studentima Teologije, već i drugima. Želja nam je da ove knjige i sva arhivska građa ne ostanu mrtvi kapital zapečaćen sa sedam pečata, nego mjesto na kojem će oni koji budu koristili to bogatstvo naći usmjerenje i ispunjenje u istraživanju istine”, rekao je biskup Srakić.

Svečanu povelju utemeljenja i blagoslova zgrade SBK-a i Arhiva u Đakovu potpisali su biskup Srakić, nadstojnik Knjižnice Vidović, voditelj gradnje dr. Aračić, rektor Sjemeništa mr. Josip Bernatović i predstojnik Teologije dr. Nikola Dogan. Nakon obreda blagoslova biskup Srakić uručio je srebrne i brončane plakete sa zahvalnicama zaslužnim ustanovama i pojedincima, nakon čega su prigodne pozdravne riječi uputili: dr. Gordana Kralik, rektorica Sveučilišta J. J. Strossmayera, dr. Josip Baloban, dekan KBF iz Zagreba i dr. Dogan.

U sklopu slavlja svečanoga otvorenja predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Milan Moguš otvorio je u posebno uređenome dijelu zgrade “Spomen-biblioteku J. J. Strossmayera”. Tom je prigodom rekao: “Biskup Strossmayer nam je upravo knjigama doveo svijet znanja i mudrosti. Na tom smo mu neizmjerno zahvalni. Kao mali znak hvale biskupu Strossmayeru i njegovim nasljednicima na ovome mjestu obećavam da ubuduće neće biti ni jednoga izdanja HAZU-a, a da ne bude i u ovoj, danas otvorenoj, knjižnici”. Svečanost otvorenja završila je zajedničkim domjenkom u prizemlju novootvorene zgrade.

U novoj zgradi Središnje biskupijske knjižnice i Arhiva smještena je građa knjižnice Bogoslovnog sjemeništa i Teologije u Đakovu, knjižnice biskupa Strossmayera i biskupa Baeuerleina, knjižna i arhivska građa brojnih svećenika i župa, čime to zdanje predstavlja objekt od kapitalne kulturne i znanstvene važnosti, ne samo za Đakovačku i Srijemsku biskupiju, nego i za Slavoniju te cijelu istočnu Hrvatsku. Najvredniji fond knjižnice predstavlja 9 inkunabula te rukopisi iz 14. stoljeća. Knjižnica sadrži oko 100 svezaka iz 16. st., 1000 svezaka iz 17. st., nekoliko tisuća svezaka iz 18. st., a ostali knjižni fond je iz 19. i 20. st. Uz to knjižnica posjeduje i oko 150 naslova stručnih revija i časopisa, više od 3.700 uvezanih godišta. Ukupan knjižni fond broji više od 130.000 knjiga i časopisa. Po sadržaju, knjige su s područja biblijskih znanosti, filozofije, teologije, povijesti, književnosti, liturgije. Tloris građevine razvija se unutar 72 m dužine i 25 m širine, ukupne površine oko 4.500 četvornih metara, s podrumom, prizemljem, jednim katom i funkcionalnim potkrovljem. U zgradi je smješten glavni depo za knjige, čitaonica, Spomen-knjižnica J.J. Strossmayera, Biskupijski arhiv te velika dvorana za seminare, svečana amfiteatralna dvorana s 300 sjedišta, centar za duhovnu formaciju i kapela.
Središnja biskupijska knjižnica osnovana je 15. travnja 1996. godine dekretom biskupa Ćirila Kosa. Nakon javnoga natječaja izabran je idejni projekt dipl. inž. arh. Ivana Cvenića iz Osijeka. Kamen temeljac blagoslovio je biskup Kos 6. studenoga 1996., a radovi su započeli u lipnju 1997.