Ruski Krstur, (IKA/BTU) – Pogreb skopskog biskupa Joakima Herbuta, koji je preminuo u Skopju 15. travnja, održan je u ponedjeljak 18. travnja. Nakon oproštaja i svečane mise zadušnice u Skopju, tijelo biskupa Herbuta preneseno je i položeno u grobnicu u apsidi katedrale Sv. Nikole u Ruskom Krsturu. Svečane četverosatne obrede predvodila su desetorica biskupa i 40 svećenika istočnoga i zapadnoga obreda, u nazočnosti apostolskog nuncija u Srbiji i Crnoj Gori nadbiskupa Eugenija Sbarbara, uz sudjelovanje 60 redovnica različitih redovničkih zajednica te više stotina vjernika. Glavni predvoditelj obreda bio je apostolski egzarh u Ruskom Krsturu Đuro Džudžar, uz križevačkoga vladiku Slavomira Miklovša i apostolskog administratora Skopske biskupije Kiru Stojanova. U pogrebnim obredima sudjelovali su beogradski nadbiskup i metropolit Stanislav Hočevar, subotički biskup Ivan Penzeš, zrenjaninski biskup Laszlo Huzsvar, pomoćni sarajevski biskup Pero Sudar te u ime đakovačkog i srijemskog biskupa Marina Srakića dvojica pomoćnih biskupa Đuro Gašparović i Đuro Hranić.

Pogrebna liturgija, slavljena u liturgijskom ruhu bijele boje koje se nosi kroz uskrsno vrijeme, započela je obredima Službe riječi, u kojoj je, uz pripadajuće antifone i zazive, pročitano pet biblijskih čitanja iz Staroga i Novoga zavjeta te pet čitanja iz evanđelja. Slijedila je svečana služba božanske liturgije nakon koje su se slavitelji ponovno okupili oko tijela preminuloga biskupa te ljubeći obredno raspelo položeno na lijes, zajedno s pokojnikovim bratom, trima sestrama i ostalom rodbinom, izvršili čin posljednjega oproštaja.
Riječi zahvale izrekao je mons. Džudžar, koji je istaknuo pokojnikovo zaslužno djelovanje na planu očuvanja i razvoja prisutnosti katoličke crkvene zajednice obaju obreda na području današnje Makedonije i susjednih krajeva te njegovu trajnu duboku vezanost uz svoj rodni zavičaj i župu u Ruskom Krsturu. Apostolski administrator Skopske biskupije i Apostolskog egzarhata za vjernike istočnoga (bizantskoga) obreda u Makedoniji mons. Stojanov oprostio se uime makedonskih vjernika, redovnika, redovnica, svećenika i bogoslova, istaknuvši posebno brigu biskupa Herbuta za svećenička zvanja te njegovu osjetljivost za ekumenski dijalog. Biskup Sopi zahvalio je na pastirskome vođenju vjernika katolika na Kosovu u sklopu donedavne zajedničke Skopsko-prizrenske biskupije. Nadbiskup Hočevar oprostio se od pokojnika u ime Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda, a biskup Sudar u ime BK BiH i Vrhbosanske metropolije, čiji je sufraganski biskup, sve do sadašnjega crkvenoga ustroja, bio i biskup Herbut. Uime HBK riječi oproštaja izrekao je biskup Gašparović.

Na ramenima osmorice prezbitera biskupovo je tijelo poneseno u trostruki ophod oko stolne crkve. U tijeku trećega ophoda, uz obred škropljenja tijela, na četirima postajama naviješteni su evanđeoski odlomci na staroslavenskome i makedonskome jeziku. U završnom dijelu obreda lijes, prekriven bijelim platnom na koje je položen križ s pokojnikovim imenom, položeno je u grob. Cjelokupni obred zaključen je trostrukim uskrsnim poklikom – Krist je uskrsnuo i svojom smrću smrt pobijedio. Bogato liturgijsko pjevanje, uz domaće crkvene pjevače, predvodili su svećenici iz Đurđeva, otac i sin Joakim i Mihajlo Hološnjaj.
Uz tijelo biskupa Herbuta, uz oltar katedrale Sv. Nikole, već počivaju i zemni ostaci još trojice biskupa rođenih u Ruskom Krsturu – križevačkoga vladike Dionizija Njaradija, križevačkoga vladike i nadbiskupa beogradskoga Gabriela Bukatka, te mons. Joakima Segedija, pomoćnoga križevačkoga vladike i naslovnoga nadbiskupa, preminuloga u ožujku 2004.
Mons. Joakim Herbut rođen je 14. veljače 1928. u Ruskom Krsturu. Teološki studij završio je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je iz kanonskog prava na Lateranskom papinskom sveučilištu u Rimu 1966. Za svećenika je zaređen u konkatedralnoj crkvi Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Za biskupa ga je posvetio vrhbosanski nadbiskup Smiljan Franjo Čekada 1969. godine u sarajevskoj katedrali Srca Isusova. Suposvetitelji su bili beogradski nadbiskup Gabrijel Bukatko i splitsko-makarski nadbiskup Frane Franić. Apostolskim vizitatorom za katolike bizantskog obreda u Makedoniji imenovan je 3. srpnja 1977. Bio je i član Komisije za reviziju Istočnog kanonskog prava.