Zagreb, (IKA) – U izdanju Nakladnog zavoda Globus iz Zagreba upravo je objavljena knjiga kardinala Georgesa Cottiera “Pamćenje i kajanje – Zašto Crkva traži oprost?”. Knjiga izravno obrađuje crkveni čin koji je želio Ivan Pavao II. u apostolskom pismu Nadolaskom trećeg tisućljeća (Tertio millennio adveniente) i koji se očitovao u svečanoj liturgiji 12. ožujka godine Velikoga jubileja 2000. godine. Crkva koja je sveta traži oprost za pogreške svoje djece koje su bile povod sablazni i koje su skrile pravo lice Crkve. Crkva to može učiniti jer zadržava svoj identitet subjekta kroz stoljeća, a svi njezini sinovi, jučerašnji kao i današnji, udovi su istoga Tijela koje ona tvori.

Proslov je napisao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u kojem između ostaloga ističe: “Knjiga kardinala Georgesa Cottiera Pamćenje i kajanje vrlo je korisna za pravilno razumijevanje i ostvarenje izvornog traženja oproštenja utemeljenog na stvarnoj odgovornosti koja izjednačuje sve kršćane kao članove mističnog Tijela. On potiče današnje kršćane da, u svjetlu povijesnih i teoloških prosudbi, prepoznaju zajedno s vlastitima i grijehe jučerašnjih kršćana. Prepoznavanje zastranjenja iz prošlosti budi našu svijest pred kompromisima današnjice, otvarajući svakome put obraćenja”.
I Katolička crkva u Hrvatskoj i hrvatski narod u višegodišnjoj demokraciji žive u novom ozračju koje pruža mogućnost mirna i objektivna pristupa vlastitoj prošlosti, kako bi se mogli otvoriti novoj budućnosti. Sveti Otac poziva čitavu Crkvu, a time i Crkvu u Hrvatskoj na vjernički znak čišćenja pamćenja kao hrabar čin poniznosti, na preispitivanje prošlosti i na suočenje s istinom o vlastitom životu. Blaženi Alojzije Stepinac je svjedok i mučenik dvadesetog stoljeća. On sve poziva na ispit savjesti, a svomu hrvatskom narodu pruža, kako nam reče Ivan Pavao II., “svojevrsni kompas da bi se znao orijentirati”.

Predgovor je napisao kardinal Roger Etchegaray. A pogovor hrvatskom izdanju napisao je sam autor, kardinal Cottier, izražavajući nadu “da će knjiga pomoći hrvatskom čitatelju u razmišljanju o prošlosti i da će se na temelju toga razmišljanja moći pozitivno suočiti sa zadaćama što ih donosi budućnost, jer način na koji prihvaćamo prošlost uvjetuje naš stav o obvezama koje imamo prema sadašnjosti i prema budućim naraštajima”.

Kardinal Georges Cottier, proteolog Papinskoga doma, podrijetlom je Švicarac. U dominikanski red stupio je 1945. Bio je profesor filozofije na sveučilištu u Ženevi i Fribourgu u Švicarskoj, a autor je brojnih članaka i djela iz filozofije, teologije i etike, te o Marxu i Hegelu, a radio je i na dijalogu s marksistima. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je “teologom Papinskoga doma” 1989. U teološkim i dogmatskim pitanjima smatran je najutjecajnijim Papinim savjetnikom. (ika-ag/kj)