Cernik, (IKA) – U Franjevačkom samostanu u Cerniku, nedaleko Nove Gradiške, u petak 15. travnja otvorena je jedinstvena Biblijsko-arheološka muzejska izložba koja pruža uvid u civilizaciju i kulturu Svete zemlje, koja je posredstvom Biblije odigrala značajnu ulogu u oblikovanju svjetske, europske pa tako i hrvatske uljudbe i kulture. Glavni nositelj projekta je Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, a idejni začetnik i autor izložbe je njezin član dr. o. Tomislav Vuk, profesor na Franjevačkom biblijskom institutu u Jeruzalemu.
Prije svečanosti otvorenja izložbu su na konferenciji za novinare predstavili sam autor, predavač na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. o. Mario Cifrak i profesor na Franjevačkom biblijskom institutu u Jeruzalemu dr. o. Frederic Manns.
Dr. Cifrak novinarima je ukratko izložio život i rad autora Biblijsko-arheološke muzejske izložbe, rekavši kako je dr. Vuk rođeni Cerničanin, svećenik, franjevac, koji je nakon završene teologije doktorirao biblijske znanosti u Jeruzalemu, a potom magistrirao stare istočne jezike u Rimu te danas na Franjevačkom biblijskom institutu u Jeruzalemu predaje stare biblijske jezike i ostale predmete koji su vezani, što arheološki, što povijesno, uz proučavanje same Biblije.

O ideji, nastanku, realizaciji i postavu izložbe govorio je dr. Vuk. Istaknuo je kako se ideja o sasvim maloj izložbi biblijskog karaktera rodila još 1993., u prigodi početka obnove cerničkog samostana. Od tada je započeo susljedno prikupljanje materijala za izložbu. Muzejski prostor nalazi se u nekadašnjem vinskom podrumu samostana, u samom prizemlju. U njemu je smješteno oko 500 arheoloških iskopina, predmeta koji su vezani uz povijest Svete zemlje, a koje je dr. Vuk većinom dobio na dar iz depozita Franjevačkog biblijskog instituta u Jeruzalemu. Najstariji arheološki predmeti potječu još iz paleolitika što pokazuje veliku vrijednost izložbe. Izložba je ujedno u arheološkom smislu, kako je rekao dr. Vuk, i jedina ovakvog karaktera u Europi.

Izložba želi smjestiti početke i razvoj dviju sestrinskih religija, židovstva i kršćanstva (posredno i islama), u kontekst vremena i prostora iz kojega su nastale. Taj vid prikazan je u prvom, arheološkom dijelu izložbe, koji joj ujedno daje i muzejski karakter. Postav se sastoji od bogate zbirke autentičnih arheoloških predmeta. Ti su predmeti raspoređeni tematski i, prema arheološkim istraživanjima, na najvažnijim novozavjetnim mjestima te žele osvijetliti životni ambijent prostora i vremena onih povijesnih stvarnosti, zbivanja, događaja i ljudi, iz kojih je ponikla Biblija kao izvor vjere, svjetonazora, kulture i civilizacije.
Drugi dio posvećen je samoj Bibliji kao knjizi, i to ponajprije na originalnim jezicima -hebrejskom, aramejskom i grčkom – i u drevnim prijevodima, s osobitim osvrtom na latinsku biblijsku tradiciju na kršćanskom Zapadu pa tako i kod nas, a obuhvaća prikaz Starog i Novog zavjeta. Pritom u prvom planu nisu znanstvene teorije o nastanku teksta, nego povijest njegova prenošenja: od najstarijih postojećih rukopisa – papirusa i kodeksa – pa preko prvih tiskanih do najnovijih znanstvenih kritičkih izdanja. U tom dijelu izlošci su prije svega knjige: originali i faksimilne preslike.
Treći dio izložbe prikazuje kako je Biblija ušla u hrvatsku kulturnu baštinu i postala njenim sastavnim dijelom. Izloženi su, u originalu (16.-20. st.) i faksimilnim izdanjima, u tom pogledu najvažniji prijevodi biblijskih tekstova na hrvatski jezik, od onih prvih i djelomičnih, namijenjenih bogoslužju, a što predstavljaju početke hrvatske pismenosti, pa do izdanja cjelovite Biblije, sve do onih najnovijih. Takva su izdanja uvijek snažno utjecala na hrvatski jezik, pismenost, književnost i uljudbu u cjelini.
Ta muzejska izložba i s njom povezani dokumentacijski centar želi postati izvorom uvida, informacija, znanja i proučavanja civilizacija, kultura i religija drevnog Bliskog istoka za sve zainteresirane, a na poseban način za voditelje religiozno-pedagoških djelatnosti.
O Franjevačkom biblijskom institutu u Jeruzalemu, njegovom ustrojstvu, značenju za proučavanje Biblije i školovanju novih biblijskih stručnjaka govorio je dr. o. Frederic Manns iz Jeruzalema.
Dio izložbe već je bio dostupan široj javnosti kroz protekle tri godine, a sada je izložba postavljena u cijelosti.

Nakon pozdravnih riječi provincijala Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda o. Lucija Jageca, na svečanosti otvorenja nazočnima se obratio požeški biskup Antun Škvorčević. Istaknuo je kako izložba svojim opipljivim arheološkim svjedočanstvima iz Svete zemlje, svetopisamskim tekstovima koji govore o povijesti prenošenja Biblije te prikazom Biblije u hrvatskoj kulturnoj baštini na jednom mjestu otvara široki uvid u duhovnu povijest i približava hrvatskom čovjeku spasenjske Božje zahvate. Radujem se što je ona postavljena u časnom cerničkom samostanu, na području mlade Požeške biskupije te će zacijelo biti jedno od jakih pastoralnih sredstava svima onima kojima je u našoj mjesnoj Crkvi kao i u cijeloj Crkvi u Hrvatskoj povjereno navjestiteljsko poslanje, svećenicima, đakonima i vjeroučiteljima, a potom vjeroučenicima i drugim vjernicima. Ona će biti i živo mjesto susreta između vjere i kulture, dijaloga znanosti i objave. Od danas Hrvatska je bogatija za još jednu ustanovu koja će pomoći da hrvatski čovjek u jeci mnogih, počesto smućujućih riječi, susretne Riječ koja božanskom jasnoćom i snagom govori o dostojanstvu i smislu njegova postojanja. Neka je blagoslovljeno to dragocjeno služenje Bogu i čovjeku koje danas ovdje započinje, istaknuo je požeški biskup.
Potom su se okupljenima prigodnim riječima obratili pomoćnik ministra kulture RH dr. Krešimir Filipec i načelnik općine Cernik Nikola Jugović.

Izložbu je otvorio kustod Svete zemlje o. Pierbattista Pizzaballa. Istaknuo je kako su u ključnim trenucima povijesti Svete zemlje Hrvati bili tamo nazočni, a sada hrvatski franjevci iz Svete zemlje donose tu Svetu zemlju u Hrvatsku. Izrazio je također želju i nadu da će ta izložba omogućiti da raste ljubav Hrvatske za Svetu zemlju i Isusa Krista i Božju Riječ koja je rasla u Svetoj zemlji.
Među mnogobrojnim nazočnim uzvanicima, profesorima, predstavnicima kulturnoga, vjerskog i društvenog života, bio je i zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić.