Cernik, (IKA) – U Franjevačkom samostanu u Cerniku, u sklopu otvorenja Biblijsko-arheološke muzejske izložbe koja je otvorena u petak 15. travnja, održan je 16. travnja znanstveni skup “Sveta zemlja kao arheološki, sociološki i vjerski kontekst Biblije”. Drugo i završno predavanje na temu “Arheološka istraživanja u Kafarnaumu” održao je arheolog prof. dr. Stanislao Loffreda, profesor na Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije u Jeruzalemu. Dr. Loffreda ujedno je i najstariji arheolog na Franjevačkom biblijskom institutu.

U predavanju o Kafarnaumu dr. Loffreda istaknuo je ulogu autora istraživanja koja su se ondje odvijala, a predavanje je potkrijepio slikovnim materijalima. Pobliže je pojasnio rad nekoliko arheologa te je istaknuo kako se ove godine obilježava stota obljetnica početka sustavnoga iskapanja na zemljištu koje je franjevačko vlasništvo u Kafarnaumu (1905.-2005). Pojasnio je odakle toliko zanimanje za jedno naselje poput Kafarnauma, ustvrdivši da je to stoga što je Kafarnaum postao Isusov grad. Nakon što je napustio Nazaret, Isus se nastanjuje u Kafarnaumu uz more. Arheolozi, istražujući nalazišta, rade zajedno s plaćenim radnicima u prijepodnevnim satima, a poslijepodne bez zaposlenika. Zaposlenici su mladi kršćani koji svakoga jutra dolaze iz Rameha u Galileji. Površinsko iskapanje može se i mora izvesti vrlo brzo, rekao je dr. Loffreda, a mnogo sporije se može napredovati, međutim, kada se stigne do podova. Kao ravnatelj iskapanja, dr. Loffreda nikada nije odsutan. On određujem položaj zidova i odmah primjećuje kada bi moglo doći do promjene u razinama. Svaki ambijent kojega se iskapa mora biti označen svojim brojem, a svaki zbir keramičkih odlomaka obilježava se karticom s oznakom datuma iskapanja, mjestom i razinom. Kako iskapanje napreduje, potrebno je nacrtati zidove, te potom preciznim teodolitom odrediti ključne točke za generalni tlocrt. Registracija je dugotrajan posao. Do sada je dr. Loffreda registrirao 44935 predmeta. Načinjeno je 10451 crteža. Isto tako, 1925 predmeta je ocrtano i prenijeto u isto mjerilo i pripravljeno za konačno objavljivanje. Na Franjevačkom biblijskom studiju dostupni su originalni predmeti. Posebno su dragocjeni fotografski arhiv, dnevnici iskapanja te korespondencija od 1950. na dalje.

Govoreći o iskapanjima u Kafarnaumu od 1929. godine, dr. Loffreda na poseban način istaknuo je ulogu fra Giuseppea Baldija. Njegova je zasluga da je Kustodija Svete zemlje od beduina iz plemena Samakije 1984. god. otkupila dvije trećine ruševina staroga Kafarnauma. Iskapanja u Kafarnaumu povjerena su 1905. godine njemačkim arheolozima Kohlu i Watzingeru. Od 1906. iskapanja nastavlja fra Wendelin von Menden, koji je bio arhitekt. Govoreći o daljnjim istraživanjima, dr. Loffreda je rekao kako je pater Gaudentius Orfali iz Nazareta istraživao 1921. osmerokutnu bizantsku baziliku južno od sinagoge, kao i jedan površinski sloj iz arapskoga razdoblja između osmerokutne bazilike i sinagoge.

Dr. Loffreda govorio je i o svom arheološkom radu zajedno s dr. fra Virgiliom Corbom i to od 1968. do 1986. godine. Obavljeno je 19 iskapanja u Kafarnaumu. Iskapano je i u Magdali i Maherontu. Kada su započeli iskapanja, ubrzo su shvatili da je poradi sustavnoga iskapanja potrebno osloboditi kako sinagogu, tako i široko područje oko sinagoge, od bezbrojnih kamenih blokova koji su ondje ostali iz vremena Orfalija. Godine 1986. obavljena su iskapanja područja oko sinagoge koje je u međuvremenu u vlasništvu pravoslavnoga patrijarhata izveo dr. Vasilios Tzaferis. Iskapanja su započela od mozaika što ga je Orfali našao u osmerokutnoj strukturi, južno od sinagoge. Orfali u svojoj monografiji o Kafarnaumu piše da je čitav osmerokutni kompleks bio baptisterij, te da se crkva nad Petrovom kućom morala nalaziti još istočnije. Ova teorija o osmerokutu-baptisteriju propala je 27. travnja 1969. kada je Corbo otkrio krstionicu kao tek jedan dio osmerokuta. Dana 22. travnja pronađena je s bezbrojnim fragmentima obojane žbuke. Među fragmentima bili su dekorativni elementi, a posebice su tu bili natpisi na različitim jezicima: grčkom, sirskom, hebrejskom i latinskom.

Potom su iskapanja 1986. godine produbljena te su otkriveni različitih slojevi koji su sezali do u kasno helenističko razdoblje gdje je nađena posuda iz rimskog antičkog razdoblja. Pronađene su i Herodijske svjetiljke. Iskapanjem je pronađeno obitavalište s ulazom s glavne ulice, dvorište u obliku slova “L”, te natkrivene prostorije. Drugi prostorni prikaz donosi čašćenu prostoriju koja postaje trodjelna konstrukcija, s novim ulazom s istoka, sa središnjim lukom i obziđem svetišta, tj. osmerokutna bazilika, a u njezinoj izgradnji upotrebljeno je još obziđe svetišta domus ecclesiae iz IV. st. ustvrio je dr. Loffreda.

Govoreći o Petrovoj kući dr. Loffreda je ustvrdio kako se identifikacija Petrove kuće u Kafarnaumu temelji na savršenom podudaranju pisanih izvora i arheoloških podataka. Za lokaciju sinagoge nađena su tri temeljna sloja: temelji poda, umjetno ispunjeno tlo, prethodne strukture te više od dvadeset tisuća kasno rimskih kovanica na kasnije popunjenim razinama.

Po smrti fra Virgilija Corba papa Ivan Pavao II. dr. Loffreda potaknuo je na daljnja iskapanja te je on prionuo od 2000. do 2003. novim iskapanjima. Još uvijek treba iskopati sjevernu i zapadnu granicu grada, rekao je dr. Loffreda, spominjući kako posebno valja još istražiti grad iz Isusovog doba. Mi smo se zaustavili na bizantskoj razini, no ispod nje smo na nekim mjestima nailazili na ostatke iz rimskoga razdoblja, istaknuo je dr. Loffreda. Nakon 23 kampanje iskapanja od 1968. do 2004., kronologija ovoga neuglednoga naselja bitno se proširila. Najstariji ostaci sežu do u 3000. pr. Kr., a oni najmlađi su iz oko 1400. po. Kr. Predavanjem dr. Loffrede završen je znanstveni skup o Svetoj zemlji koji je održan u Franjevačkom samostanu u Cerniku, a dr. o. Tomislav Vuk sudionike simpozija proveo je kroz Biblijsko-arheološko muzejsku izložbu čiji pojedini arheološki izlošci datiraju s područja Svete zemlje još iz 3000 godina pr. Kr.