Cernik, (IKA) – U sklopu otvorenja Biblijsko-arheološke muzejske izložbe u Franjevačkom samostanu u Cerniku, koja je za javnost u cijelosti otvorena u petak 15. travnja, a čiji je autor profesor na Franjevačkom biblijskom institutu u Jeruzalemu dr. o. Tomislav Vuk, u subotu 16. travnja u cerničkom samostanu održava se znanstveni skup na temu “Sveta zemlja kao arheološki, sociološki i vjerski kontekst Biblije”.

Prvo predavanje o židovskoj Galileji u novozavjetno doba, s povijesno-arheološkog stajališta, održao je predavač na Franjevačkom biblijskom institutu u Jeruzalemu dr. o. Frédéric Manns. U predavanju se oslonio ponajprije na literarne i arheološke izvore koji govore o povijesti i razvoju Galileje. Literarni izvori, koji omogućuju poznavanje židovske Galileje Isusova doba, potječu u osnovi od Josipa Flavija, iz rabinskih tekstova i iz Novoga zavjeta, rekao je dr. Manns, istaknuvši kako je vjerodostojnost Josipa Flavija višestruko potvrđena. Rabinski tekstovi razmatrani su u cilju proučavanja novozavjetne Galileje, pod uvjetom da ih se može datirati. Redakcija Mišne dovršena je u Galileji, u Tiberijadi, dok je redakcija Talmuda dovršena u Jeruzalemu. Konačno, tekstovi Novoga zavjeta proglašuju kerigmu, a nisu Isusove biografije. U njima se ne spominju gradovi poput Seforisa i Tiberijade, a Djela apostolska ne bave se kršćanskim zajednicama u Galileji, dodao je dr. Manns, rekavši kako je Josipovim tekstovima potrebno dodati rabinsku literaturu, djelo farizeja. Počevši od 200. godine pr. Kr. dr. Manns iznio je povijest Židovske Galileje sve do Herodove vladavine Judejom 40. god. pr. Kr.

Govoreći o rabinskoj prisutnosti u Galileji, dr. Manns je ustvrdio kako je u razdoblju koje je prethodilo razorenju Hrama, u Galileji djelovalo više rabina. Nabrajajući većinu rabina poimence i iznoseći povijesne činjenice i njihovo značenje za tadašnje vrijeme življenja u Galileji, dr. Manns je ustvrdio kako je očito da je popis rabina impozantan, kvantitativno i kvalitativno te da djelovanje učitelja tradicije u Galileji upućuje na zaključak da je usmeni Zakon bio u Galileji cijenjen kao i u Judeji. Tumačeći proučavanje Zakona u Galileji, dr. Manns je rekao kako se Zakon proučavao često u privatnim kućama i na otvorenom, ondje gdje nije bilo sinagoge te da je povezanost Galilejaca s Jeruzalemom podcrtana više puta u rabinskoj literaturi. Kao posebnu zanimljivost istaknuo je kako Galilejci slijede običaje stanovnikâ Jeruzalema, koji se odnose na brak i na ukop. Propisi Zakona u Galileji su općenito bili obdržavani. Što se tiče obdržavanja subote, dr. Manns ustvrdio je da su svjedočanstva brojna, a široko je prihvaćeno i vršenje djelâ milosrđa.

Prof. dr. Frédéric Manns ustvrdio je kako i arheološki nalazi potvrđuju tvrdnje o prianjanju Galilejaca uz obdržavanje Zakona. Literarni izvori spominju i sinagoge u Tiberijadi, Kafarnaumu, Nazaretu, a arheološka su iskapanja dovela do pronalaska starih sinagoga u Kafarnaumu, Magdali, Gamli, koja bi mogla sezati u prvo stoljeće naše ere, te kasnije sinagoge. Sinagoge su ponajprije bile mjestâ čitanja i tumačenja Pisama, rekao je dr. Manns.

Govoreći o pogledu na Galileju kroz Ivanovo evanđelje, dr. Manns je rekao kako je Isus imao učenike i u Judeji, a u Betaniji je Marta izrekla svoju ispovijest vjere. Slijepac koji je progledao u Jeruzalemu povjerovao je u njega. U uskrsno jutro prvi je povjerovao učenik kojega je Isus ljubio. Nasuprot tome, u Galileji ne vjeruju svi u Isusa. Nameće se tako potreba potrage za kriterijem koji bi omogućio razjašnjavanje važnosti što je Ivan daje Galilej, istaknuo je predavač koji je tumačeći korijene govora o Galileji u Ivanovom evanđelju rekao kako su mnoga mjesta postala mjestima kulta pa i hodočašća u doba Konstantina. Kundsin u Kani vidi značajno središte ivanovskih zajednica. Tome je središtu bilo podređeno ono u Kafarnaumu. U sinagogi toga grada zajednica raspravlja o Isusovoj osobi i o euharistijskoj prisutnosti. Moralo je postojati još jedno središte i u Betsaidi, ustvrdio je dr. Manns dodavši kako je Ivanovska zajednica bila spremna i na misiju u Samariji, a tako i u židovskoj dijaspori.

Dr. Manns je rekao kako Isusovi prelasci iz mjesta u mjesto, u četvrtom evanđelju, označavaju koncentrične krugove koji kreću od Galileje, a svoj vrhunac dostižu u Jeruzalemu. Dobiva se dojam da je autor htio naglasiti kontinuitet na liniji koja polazi iz Galileje i vodi u Jeruzalem. Dva prva Isusova znamenja smještena su u Galileju. Ona potiču vjeru njegovih učenika dok se u četvrtom poglavlju govori o Galilejcima koji prihvaćaju Isusa. Predavač je ustvrdio kako egzegeti općenito drže da je za Ivana Isusov zavičaj Galileja, kao što je to slučaj u sinoptika. Međutim, Isusova je domovina Judeja. Do toga zaključka dolazi se nakon pomne analize teksta. U biti, dobar prijem što ga Isusu daju Galilejci, isključuje Galileju kao Isusov zavičaj. Isusov je zavičaj Judeja, jer ondje se nalazi kuća njegova Oca. Premda je Isus iz Nazareta i dolazi iz Galileje, on ponavlja: “Vi ne znate odakle dolazim” (8,14). Isusov zavičaj ovisi o njegovu odnosu s Ocem, istaknuo je dr. Manns dodavši kako se čini da predstava o Galileji kao zemlji koja prihvaća vjeru nije u skladu s Iv 6,41. Iv 20 slijedi jeruzalemsku tradiciju, dok autor 21. poglavlja preuzima galilejsku tradiciju s važnošću Petrove osobe. Umjesto suprotstavljanja Galileje i Judeje, Ivan dijeli Židove od Galilejaca. Ovi posljednji simboliziraju one koji su prihvatili Riječ Božju. To su Isusovi učenici. Koliko je do Židova, oni su označeni slijedom odgovora što ga daju Isusu. Tipičan je slučaj Nikodema koji je označen kao Židov. Kad on počne braniti Isusa, optužuju ga da je Galilejac, ustvrdio je predavač.

Ako je točno da je Galileja imala svoja središta religioznog odgoja i proučavanja Zakona, rekao je dr. Manns, Ivanovo evanđelje još jednom otkriva svoj povijesni značaj. Na razini povijesnoga Isusa Ivanovo evanđelje odražava činjenično stanje. Na razini ivanovske zajednice, evanđelje svjedoči o brzom širenju predaja u Galileji. Nije isključeno da je zadnji redaktor namjeravao pridati simboličko značenje zemljopisnim podacima, zaključio je dr Manns svoje predavanje o Židovskoj Galileji na kojem je bio nazočan i požeški biskup Antun Škvorčević. Znanstveni skup nastavljen je predavanjem dr. Loffreda “Arheološka istraživanja u Kafarnaumu”.