Misa posvete ulja u zagrebačkoj katedrali
Zagreb (IKA )
Kardinal Bozanić potaknuo svećenike da se ne umore moleći i radeći za duhovna zvanja u zagrebačkoj Crkvi te da to djelo stave pod posebnu nebesku zaštitu blaženoga Alojzija Stepinca
Zagreb, (IKA) – Na Veliki četvrtak kada se Crkva spominje uspostave euharistije i svećeničkog reda, 24. ožujka zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je misu Posvete ulja u zagrebačkoj katedrali. U euharistijskom slavlju sudjelovali su i zagrebački pomoćni biskupi Josip Mrzljak, Vlado Košić i Valentin Pozaić te dvjestotinjak dijecezanskih i redovničkih svećenika iz cijele Zagrebačke nadbiskupije koji su tom prigodom obnovili svoja svećenička obećanja. Na misi su blagoslovljena i posvećena ulja koje će se u tijeku godine upotrebljavati za podjelu sakramenata. Kardinal je poimence pozdravio prošlogodišnje mladomisnike, nazočne redovničke mladomisnike i đakone te se spomenuo svećenika koji su preminuli od prošlogodišnjeg Velikog četvrtak fra Slavka Bulaje, preč. Josipa Kopjara, preč. Stjepana Tumpe, mons. Ivana Došlina i mons. Ladislava Loine. U propovijedi je kardinal Bozanić istaknuo misli pape Ivana Pavla II. iz njegova Pisma svećenicima za ovogodišnji Veliki četvrtak. Kardinal je pri tome ukazao da Sveti Otac poziva na zauzeto vršenje svećeničke službe, ističući da u kontekstu nove evangelizacije ljudi imaju pravo obratiti se svećenicima u nadi da će u njima “vidjeti” Krista. Takvu potrebu ponajprije imaju mladi, koje Krist nastavlja pozivati k sebi, kako bi postali njegovim prijateljima i kako bi nekima od njih predložio da se u potpunosti daruju za Kraljevstvo. U spomenutom Pismu Sveti Otac je poručio da zasigurno neće nedostajati zvanja ako svećenički život postane kvalitetniji te ako budu svetiji, radosniji, zauzetiji u vršenju svoje službe, ukazujući da svećenik koji je “zahvaćen od Krista” lakše “zahvaća” druge da se odluče zaputiti u istu pustolovinu. Obraćajući se nazočnim svećenicima, kardinal ih je potaknuo da se ne umore moleći i radeći za duhovna zvanja u zagrebačkoj Crkvi te da to djelo stave pod posebnu nebesku zaštitu blaženoga Alojzija Stepinca. Pozvao ih je i da neumorno potiču vjernike na molitvu za duhovna zvanja i da mole za ustrajnost pozvanih.
U misnom slavlju prvi je puta korišten evanđelistar s novim okovom koji su zagrebačkoj katedrali darovali članovi Zbora prebendara te prvostolnice. Prije mise predstavio ga je član prebendarskog zbora i liturgičar dr. Ivan Šaško. Okov je izrađen od srebra s aplikacijom plemenitoga kamenja. Na prednjoj strani evanđelistara nalaze se prikazi otajstva spasenja prema zagrebačkome plenariju – diptihu iz 11. st. koji je izvorno od bjelokosti. U sredini prednjih korica nalazi se oveći 186 karatni plavi topaz te smješten na križište krakova tvori oblik križa koji progovara o otajstvu Uskrsnuća. Na stražnjoj stranici korica nalazi se Kristov korpus, izrađen prema modelu dijela brončanoga raspela iz Martinšćine iz 11. stoljeća. Oba motiva usko su vezana uz povijest nadbiskupije. U pozadini korpusa nalazi se tekst na glagoljici, dok se u kutovima stražnjih korica nalaze stilizirani simboli četiriju evanđelista. Okov je izradila radionica Antenori iz Venecije. Okov bi se, prema riječima dr. Šaška, mogao zvati drugim izvornikom jer je jedan takav, uz mala odstupanja, dan papi Ivanu Pavlu II. prigodom beatifikacije kardinala Stepinca u Mariji Bistrici 1998.