Rijeka, (IKA) – U uskrsnoj poruci vjernicima svoje biskupije riječki nadbiskup Ivan Devčić istaknuo je kako svaki Uskrs, počevši od prvoga prije dvije tisuće godina pa sve do našeg ovogodišnjeg, iznova progovara o “Isusu Kristu koji je pobijedio smrt i uskrsnuo od mrtvih, otvorivši time i nama mogućnost smislenog života na zemlji i vječnog na nebu”. Svake nedjelje, kao tjednog spomena tog temeljnog događaja kršćanstva, i posebno svakog blagdana Uskrsa, kao godišnjeg spomena, vjernici tu poruku slušaju, razmatraju i na svoj život primjenjuju. Po tome se mi, današnji vjernici, nimalo ne razlikujemo od onih na početku kršćanstva, ili u bilo kojem razdoblju kršćanske povijesti. Uvijek su kršćani vjerovali i ispovijedali da će s Kristom uskrsnuti, “ako s njime žive i umiru”, ustvrdio je nadbiskup, dodavši kako svaki blagdan Uskrsa, i “godišnji i tjedni”, trebamo dostojno proslaviti. “Ali moramo također shvatiti da ne možemo jednoga pravo svetkovati bez drugoga. Nije moguće u pravom kršćanskom duhu slaviti godišnji blagdan Uskrsa, a istovremeno zanemarivati i zapostavljati njegove nedjeljne proslave.

Te bismo povezanosti jednog i drugog blagdana Uskrsa trebali postati posebno svjesni ove godine koju je Sveti Otac proglasio euharistijskom godinom. Euharistijska godina stavlja, naime, u središte kršćanskog života nedjelju, tj. tjedni ili mali Uskrs, kada se Crkva spominje Kristova uskrsnuća u posebnoj svezi sa sakramentom euharistije u kojemu nam se Krist kao uskrsnuli objavljuje i daje za hranu”, pojasnio je riječki nadbiskup, podsjetivši kako je jedno od najljepših svjedočanstava o euharistiji kao povlaštenom mjestu susreta s Uskrsnulim prispodoba o dvojici učenika iz Emausa, koju nam je u evanđelju donio sv. Luka. Prepoznavši Gospodina u lomljenju kruha učenici su se pri tom susretu, ne samo oslobodili malodušnosti koja ih je bila nakon Isusove smrti obuzela, nego su spoznali i svoje poslanje i dobili čvrstu volju da ga ispune. Euharistija je uvijek bila i ostala učinkovito sredstvo protiv malodušnosti, beznađa i straha, kao i nepresušni izvor kršćanskog nadahnuća i poslanja u svijetu, istaknuo je nadbiskup.

“Ona je to zato jer nam se u njoj Krist u potpunosti dariva i tim nas darom mijenja u dubini našeg bića na svoju sliku. Slični njemu, prešavši kao on iz smrti u život, iz ropstva u slobodu, postajemo sposobni donositi plodove njegova uskrsnuća u svakodnevnom životu, a to su plodovi mira, ljubavi i nade”, poručio je nadbiskup, napomenuvši kako su i ostali Isusovi učenici prve generacije, “nakon što je tama Velikog petka ustuknula pred svjetlom uskrsne zore”, jasno i očevidno ugledali ono što do tada nisu bili kadri vidjeti. Poslije prvih Isusovih učenika, slične čudesne promjene u susretu s Uskrsnulim doživjeli su bezbrojni naraštaji kršćana, skupno i pojedinačno, iz svih društvenih slojeva i skupina, podsjetio je nadbiskup.

“Braćo i sestre, muče nas neizvjesnosti, nesigurnosti, trpimo zbog ismijavanja naše vjere, skloni smo lažnim kompromisima, sve nam se čini bezizlaznim, besmislenim, bespovratno izgubljenim. Ako se tako osjećamo, ako smo puni razočaranja i gorčine, ako ne znamo što bismo sa sobom, onda smo poput prvih i tolikih drugih Isusovih učenika prije nego što su susreli njega kao uskrsnuloga. Ali, nakon tog susreta, oni su postali drugi ljudi, ljudi koji su iskusili Božju blizinu i snagu. Poželimo i mi takav susret jedni drugima, i pozovimo jedni druge na skup gdje će se on sigurno dogoditi”, potaknuo je nadbiskup vjernike ustvrdivši još jednom kako je taj susret nedjeljna euharistija, “u kojoj nam se uskrsnuli Gospodin dariva, oči nam otvara i korake učvršćuje”. “Zato, dok ovih dana budemo jedni drugima čestitali sretan Uskrs, učinimo to poput Židova koji jedni druge pozdravljaju pozdravom: Doviđenja dogodine u Jeruzalemu! Tako i mi iz tjedna u tjedan poželimo jedni drugima: Doviđenja u nedjelju, u našoj crkvi, na našoj tjednoj proslavi Uskrsa!”, poručio je na kraju uskrsne poruke riječki nadbiskup Devčić.