Požega: Treća obljetnica smrti kardinala Kuharića
Požega (IKA )
U svim župama Požeške biskupije 11. ožujka služene su mise zadušnice, a u požeškoj katedrali misu je predvodio biskup Škvorčević
Požega, (IKA) – U svim župama Požeške biskupije na treću obljetnicu smrti kardinala Franje Kuharića 11. ožujka služene su mise zadušnice. U požeškoj katedrali misu je predvodio biskup Antun Škvorčević u zajedništvu s generalnim vikarom mons. Josipom Krpeljevićem, biskupskim vikarom za pastoral Josipom Klarićem, župnikom i kanonikom Matijom Jurakovićem, kancelarom Ivicom Žuljevićem i predstojnikom Katehetskog ureda Marijom Sanićem.
Biskup je na početku istaknuo kako “misom zadušnicom želimo iskazati poštovanje, odanost, ljubav i zahvalnost svome nadbiskupu”, podsjetivši da je kardinal Kuharić bio i počasni građanin Požege, prema kojoj je iskazivao svoju naklonost, te da je ostao posebno upisan u povijest grada predvođenjem svečanosti uspostave Požeške biskupije i ređenja njezina prvog biskupa 1997. godine.
U propovijedi je biskup podsjetio na životni put kardinala Franje Kuharića, istaknuvši da je on, zajedno sa svojim prethodnikom bl. Alojzijem Stepincem, bio svjetlo i duhovni orijentir u teškim zbivanjima dvadesetog stoljeća. Označio je Kuharićevu službu pomoćnog biskupa i tadašnje sudjelovanje na II. vatikanskom saboru kao svojevrsno vrijeme priprave za preuzimanje nadbiskupske službe 1970. godine, koja će se odvijati u vrijeme i nakon “hrvatskog proljeća”, kada su gušene hrvatske težnje za slobodom i dostojanstvom. Biskup je, između ostaloga, istaknuo i značenje devetogodišnje proslave Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata od 1976. godine u Solinu do Nacionalnog euharistijskog kongresa u Mariji Bistrici 1984. godine, te ukazao na važnost kardinalovih putovanja po svim kontinentima i povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske. Osvrnuo se također na kardinalovu ulogu u prigodi demokratskih promjena i, posebno, priznanja neovisnosti Republike Hrvatske, na njegovu duhovnu snagu i načelnu moralnu dosljednost u doba ratnih stradanja, molbe upravljane državnicima različitih zemalja za pravo, slobodu i dostojanstvo hrvatskog naroda u republikama Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Biskup Škvorčević je napomenuo kako je kardinal Kuharić ugradio puno ljubavi u svoju hrvatsku domovinu i Crkvu u svom narodu, te je ona, zajedno s ljubavlju drugih velikana naše zemlje, sastavni dio duhovnog tkiva na kojem se gradi naša sadašnjost. Izrazio je posebnu zahvalnost kardinalu Kuhariću što je volio Požegu, a pri uspostavi Požeške biskupije u svojoj je propovijedi ostavio mladoj mjesnoj Crkvi svojevrsnu “Magnu chartu” svoje apostolske vjere pred umirovljenje.
Nadalje, biskup je istaknuo kako nam biblijska čitanja, stavljajući u središte pozornosti ljudsku osobu kao otajstvenu stvarnost, na svoj način daju sažetak osobnosti kardinala Kuharića, koji je sebe i čovjeka gledao očima vjere. To je posvjedočio i u svojoj oporuci u kojoj je, između ostalog, rekao kako je život vječni i uskrsnuće tijela najsvetija, najpotresnija i najsudbonosnija Božja istina o postojanju čovjeka te da posljednje stvari stoje pred svakim čovjekom kao njegov posljednji izbor: prihvatiti zauvijek Božju ljubav ili je zauvijek odbaciti. Biskup je potaknuo vjernike da nasljeduju kardinala Kuharića u vjernosti Bogu i Isusovoj Crkvi te izrazio uvjerenje da “preminuli pastir iz vječnost prati na životnom putu svakoga tko mu nastoji biti molitveno blizu”, preporučivši njegovoj molitvi požešku mjesnu Crkvu.
Na kraju slavlja biskup Škvorčević zahvalio je svima koji su sudjelovali na zadušnici, među ostalima i požeškom gradonačelniku Zdravku Ronku. Svijeće koje su gorjele pred slikom kardinala Kuharića u svetištu katedrale bile su znak njegove blizine iz vječnosti i žara vjerničkih srdaca koja su se sabrala na molitvu u povodu njegove treće obljetnice smrti.