Vatikan, (IKA) – Je li moguće prevladati predrasude i sumnje koje dijelom još uvijek postoje između znanstvenog svijeta i Crkve? Je li moguće potaknuti, u odgojnim središtima Katoličke crkve, ozbiljan i produbljeni studij o najvažnijim pitanjima suvremene znanosti, pitanja su od kojih polaze pokretači projekta STOQ (Science, Theology and the Ontological Quest) čija je druga faza predstavljena danas 11. ožujka u dvorani Ivana Pavla II. u Vatikanu. Projekt predstavlja jedan od trenutno najprestižnijih istraživačkih programa na svijetu o odnosu između znanosti, filozofije i teologije. Projektom koordinira Papinsko vijeće za kulturu i u njega su uključena dva rimska papinska sveučilišta, Lateransko i Gregorijansko, kao i Papinsko sveučilište “Regina apostolorum”. Na tiskovnoj su konferenciji govorili predsjednik Papinskog vijeća za kulturu kardinal Paul Poupard, prof. William R. Shea s Padovskog sveučilišta, redovni profesor na Sveučilištu “Rim tri” prof. Vincenzo Cappelletti te direktor projekta STOQ prof. Gianfranco Basti.

Provedbu projekta STOQ, kako je u svojem izlaganju pojasnio kardinal Poupard, financijski podupire John Templeton Foundation te različiti sponzori iz Italije i drugih zemalja. Projekt, kojeg je kardinal Poupard nazvao “novom prekretnicom za treće tisućljeće”, ima za cilj “novi dijalog između znanstvene kulture i humanističke kulture”. Naime, tim se projektom želi pridonijeti dijalogu između područja istraživanja i proučavanja koja su se u suvremenom doba malo po malo odijelila. Projekt se sastoji od niza skladno povezanih inicijativa koje se provode na tri razine. Prva, ujedno i temeljna, jest razna poučavanja, sa ciljem formiranja osoba specijaliziranih na području dijaloga između znanosti i vjere, putem studijskih programa (graduate studies) u sklopu svakog sveučilišta završetkom kojeg se stječe određeni naslov (master degree ili slično). Izdašna financijska pomoć zaklade Templeton omogućila je da se na spomenuta sveučilišta kao predavači pozovu najpoznatiji svjetski stručnjaci s tih područja, među kojima švicarski nobelovac Werner Arber te profesori s poznatih svjetskih sveučilišta poput Oxforda, Cambridga i Bologne. Programi su namijenjeni kako studentima filozofije i teologije na rimskim fakultetima tako i sveučilištarcima sa solidnom znanstvenom izobrazbom koji žele produbiti svoja znanja o filozofskim i teološkim implikacijama suvremene znanosti.
Drugu razinu predstavlja razina istraživanja i vezana je uz različita područja specijalizacije. Njome su obuhvaćeni filozofija znanosti i prirode, odnos između znanstvenih i humanističkih disciplina, etika, bioetika. Rezultati tih programa istraživanja bit će objavljeni na kraju iduće godine u zbirci koja za početak predviđa 6 knjiga.
U trećoj razini projekt predviđa niz koordiniranih aktivnosti poput definiranja zajedničkih programa s ostalim državnim i privatnim sveučilištima, stipendije za doktorate, organiziranje međunarodnog skupa u studenom ove godine na kojem će sudjelovati znanstvenici, teolozi i filozofi iz cijeloga svijeta koji će raspravljati o nekim najaktualnijim pitanjima na području odnosa između znanosti i religije, elektronska i tiskana izdanja posvećena temama vezanim uz temeljna pitanja kojima se bavi projekt te pokretanje web stranice za razmjenu informacija o znanstvenim i vjerskim pitanjima, koji je samo u prvim mjesecima zabilježio više od 10.000 posjeta, pojasnio je kardinal Poupard.

Na kraju izlaganja predsjednik Papinskog vijeća za kulturu objasnio je i razloge pokretanja tog projekta. Naveo je tako kako je očito da suvremeno društvo i kultura osjećaju sve veću potrebu toga dijaloga između humanističkih i znanstvenih disciplina. “Veličanstveni razvoj znanosti i tehnologije, pun obećanja za čovjeka, nije lišen opasnosti, koja uostalom prati svaki ljudski pothvat, da ti napreci neće biti korišteni u prilog čovjeku, već protiv čovjeka, ne u prilog općem dobru, već za interese pojedinaca, skupina ili cijelih naroda. Taj izazov zahtijeva odgovorno sučeljavanje između znanosti i humanizma, štoviše, između znanosti i različitih humanizama. Ali taj dijalog ne traže samo etički zahtjevi. Rezultati logičkoga i epistemološkog istraživanja iz proteklog stoljeća sprječavaju svaku disciplinu da se uljuljka u zabludu da je dovoljna samoj sebi i nameću potrebu takvog jednog odnosa”, rekao je kardinal Poupard. Projekt STOQ, rekao je na kraju kardinal, nastoji na našim papinskim sveučilištima ostvariti onu interdisciplinarnost koju je poželio Papa, u kojoj će teolozi, filozofi i znanstvenici pridonijeti sveobuhvatnoj viziji znanja.