Zagreb, (IKA) – U sklopu korizmenih socijalnih tribina na okvirnu temu “Socijalni kompendij: izazov i nadahnuće”, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK priredio je u utorak 8. ožujka u Tribini grada Zagreba treću ovogodišnju tribinu, ovaj put posvećenu temi: “Zaštita prirode i čovjeka u Hrvatskoj”. Voditelj tribina dr. Stjepan Baloban na početku je istaknuo kako je upravo 10. poglavlje Kompendija posvećeno očuvanju okoliša. Napomenuo je kako općenito novi dokumenti Crkve raspravljaju o zaštiti okoliša, te je primijetio kako se u Hrvatskoj katoličke udruge sve više pridružuju borbi za očuvanje i zaštitu okoliša.

Prvi predavač na tribini bio je dr. Valerije Vrček, koji je na početku dao kratki presjek ekološkog trenutka u Hrvatskoj, upozorivši na aktualne probleme poput otpada diljem Hrvatske, projekta Družba Adria, slovenskog vojnog poligona na Mrežnici i neratificiranog Protokola iz Kyota. U nastavku predavanja dr. Vrček istaknuo je kako zaštita okoliša podrazumijeva odnos čovjeka prema prirodi, a zaštitu prirode moguće je ostvariti preko zaštite od industrije, vojske i znanosti. Obrazlažući posebno zaštitu prirode od znanosti, dr. Vrček je napomenuo kako ne misli na onu znanost koja je na korist cijelom čovječanstvu, već na onu koja je izazvala krizu među ljudima, te krizu između ljudi i okoliša.
Govoreći o rješenju zaštite prirode, dr. Vrček je istaknuo potrebu preventivnog djelovanja i preventivnih mjera. Spomenuo je važno načelo opreznosti, koje je sastavni dio europskog kulturnog nasljeđa. Kompendij socijalnog nauka Crkve govori kako okoliš trebamo doživljavati kao vlastitu kuću, rekao je dr. Vrček te citirajući papu Ivana Pavla II. rekao kako je ekološka kriza kriza morala i zbiljski prezir spram čovjeka. Govoreći o energetskoj krizi u svijetu, dr. Vrček je rekao kako je ona izazvana ljudskom pohlepom. Alternativne izvore energije, poput vjetra, sunca te plime i oseke, treba što više iskorištavati, no oni nisu konačno rješenje upravo zbog pohlepnosti čovjeka. Teški ekološki problemi zahtijevaju promjenu mentaliteta. Treba naučiti zavoljeti granice, razvijati kulturu umjerenosti i solidarnosti poručio je dr. Vrček.

Prof. dr. Ivan Cifrić upozorio je kako danas u svijetu postoji velika mogućnost nove totalitarne ideologije – ideologije potrošnje i hedonizma. Istaknuo je kako je danas nemoguća zaštita čovjeka bez zaštite prirode te zaštita prirode bez zaštite čovjeka. Čovjek je proizvođač okoliša i očuvanje prirode danas ovisi upravo o njemu. Dr. Cifrić je zatim naveo tri hegemonije u svijetu i u Hrvatskoj: hegemoniju globalizma, razvoja i ekologizma, upozorivši kako je moderno društvo zaboravilo na vrijednost, već sve gleda kroz cijenu. Govoreći o situaciji u Hrvatskoj, dr. Cifrić je rekao kako Hrvatska ima snage za zaštitu okoliša, ali su one rascjepkane i ne postoji dugoročni projekt na tom planu. Uz to, u Hrvatskoj se rasipaju resursi te se zaboravlja na estetsko vrednovanje okoliša. Predavač je na kraju zaključio kako male zemlje, kao što je i Hrvatska, ne mogu živjeti od malih projekata, predloživši proizvodnju i izvoz vode preko velikih projekata, primjerice terminala pitke vode. Naime, on je podsjetio kako su svjetska predviđanja vezana uz pitku vodu vrlo loša, te se na području resursa vode, koji postaje sve vrjedniji, Hrvatskoj pruža velika prilika.

U tijeku rasprave koja je uslijedila nakon predavanja, između ostalog, dr. Cifrić je istaknuo nužnost ograničenja pohlepnosti privatnih interesa.