Istina je prava novost.

Jugoistočna Europa - ispit za Europu

Završno priopćenje sa susreta predsjednika biskupskih konferencija Jugoistočne Europe održanog u Sarajevu od 25. do 27. veljače - Mjesni političari moraju sami prednjačiti u institucionalnim i ekonomskim reformama, u podupiranju suživota među etničkim skupinama, u ulaganju u izobrazbu, kaže se u priopćenju

St. Gallen, (IKA) – Tajništvo Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) objavilo je završno priopćenje sa susreta predsjednika biskupskih konferencija Jugoistočne Europe održanog u Sarajevu od 25. do 27. veljače pod predsjedanjem predsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) švicarskog biskupa Amedeea Graba.
Bosna i Hercegovina, ističe se u priopćenju, država iznikla iz Daytonskog sporazuma, nema budućnosti ako ostanu prilike “nepravednog mira” i ako se budu nijekala jednaka prava trima konstitutivnim narodima (Bošnjacima, Srbima, Hrvatima). Veliki dio izbjeglica još se uvijek nalazi izvan zemlje i njihov se povratak sprječava. Pitanje povratka dobara još je uvijek otvoreno. To je prvi apel, ističe se u priopćenju CCEE-a, kojeg su međunarodnoj zajednici uputili predsjednici biskupskih konferencija. Oni su mišljenja da je osobita zadaća Crkve širiti u savjestima osjećaj za istinu, pravednost i oproštenje.

U priopćenju CCEE-a s nadnevkom od 27. veljače, a koje je objavljeno 28. veljače kasno popodne, podsjeća se također kako je u sklopu skupa upriličen susret biskupa i predstavnika europskih političkih i crkvenih ustanova na temu “Društvene prilike, stabilnost i solidarnost”.
Narodi Jugoistočne Europe – premda na različit način – suočavaju se s velikim izazovima: iseljavanjem (osobito mladeži), siromaštvom, nezaposlenošću, korupcijom, nepravednom raspodjelom dobara, pomanjkanjem službi, političkom nestabilnošću. U nekim se zemljama bilježi “impresivan broj” pobačaja, napuštene djece, djevojaka koje se svodi na robu. Problematično je i stanje etničkih i vjerskih manjina, navodi se u priopćenju.
S druge strane počinje se pisati nova stranica povijesti: ulaže se u izobrazbu, u solidarnost, u međukulturni dijalog. Velika su očekivanja od Europske unije. Crkva je svjesna da ima društveni nauk koji je potiče da bude na prvoj crti.
Politički vođe istaknuli su kako ta europska regija predstavlja test za politiku Europske unije: djelovanje je započeto, sada ga treba dovršiti. Međunarodna zajednica dužna je posvetiti veliku pozornost tim zemljama i založiti se da mjesni političari sami prednjače u institucionalnim i ekonomskim reformama, u podupiranju suživota među etničkim skupinama, u ulaganju u izobrazbu, u zauzimanju oko stvaranja povoljnih okolnosti za povratnike. Tajna uspjeha tih zemalja krije se prije svega u njima samima i ne može samo doći izvana. Te zemlje imaju “poziv” ući u Europsku uniju, ističe se u priopćenju.

Važna su bila promišljanja o solidarnosti i caritasu, nastavlja se u priopćenju CCEE-a. Predsjednik Papinskog vijeća Cor unum nadbiskup Paul Cordes primijetio je kako je “sudioništvo u patnji” danas pozitivan znak vremena. Crkvena tijela solidarnosti ipak su pozvana biti vjerni kršćanskoj novosti, koju je donio Isus Krist, a koja stoji u temelju njihove službe. Karitativno djelovanje Crkve nikada se ne ograničava na puku tehničku organizaciju ili na djelovanje službenika. Caritas pripada samoj biti kršćanskog življenja i predstavlja prvenstvenu odgovornost biskupa, koju nikako ne mogu prenijeti na druge. Biskupi su izrazili svoju zahvalnost prisutnim izaslanicima karitativnih udruge (Švicarskog Caritasa, Talijanskog Caritasa, Caritasa BiH, Sarajevskog Caritasa, RCS-a…). Postaje sve jasnije kako plodonosnost djelovanja tijela iz drugih zemalja ovisi o njihovoj sposobnosti suradnje s mjesnim snagama, kaže se u priopćenju.

Susret sa suvremenom kulturom i sekularizacijom predstavlja izazov s novim licem za Crkve i religije zemalja jugoistočne Europe. S jedne se strane traži put k ispravnom laicitetu koji će biti kadar lučiti između vjerskog područja i političkog područja a s druge se strane uočava opasnost materijalističke kulture, zatvorene za svaku transcendentalnu dimenziju. Istupi episkopa Maksima iz pravoslavne Crkve, mons. Miljenka Aničića iz Katoličke crkve i Fikreta Karčića iz muslimanske zajednice pokazali su kako se u suočavanju sa sekularizacijom hitno traži ekumenska zauzetost i susret religijskih različitosti.

Posjet sudionika susreta u Sarajevu židovskoj zajednici, islamskom centru i pravoslavnoj crkvi u subotu 26. veljače pokazao je znakove nade u pomirenje kojemu se ide ususret.
Euharistijska slavlja u subotu navečer i nedjelju u sarajevskoj katedrali bila su značajan susret s mjesnom Crkvom. Iskrena je zahvalnost izražena sarajevskom nadbiskupu kardinalu Vinku Puljiću i predsjedniku Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Franji Komarici na njihovu toplom i velikodušnom prijemu.
Predsjednici biskupskih konferencija uputili su pismo papi Ivanu Pavlu II. u kojem su mu izrazili svoju privrženost i zajedništvo u ovom novom trenutku kušnje: “U duhu gesla Totus tuus, zazivamo na osobit način Nebesku Majku da Vas čuva i bude Vam blizu u svakom trenutku”.
Šesti susret predsjednika biskupskih konferencija 2006. godine bit će u Solunu u Grčkoj od 3. do 5. ožujka 2006., navodi se u priopćenju CCEE-a.

Na susretu u Sarajevu sudjelovali su predsjednici biskupskih konferencija Albanije mons. Angelo Massafra, Bugarske mons. Christo Proykov, Bosne i Hercegovine Franjo Komarica, Grčke mons. Franghiskos Papamanolis, OFMCap te Srbije i Crne Gore mons. Stanislav Hočevar, dok su predsjednike BK Rumunjske i Turske predstavljali njihovi izaslanici mons. Virgil Bercea i tajnik BK Turske don Mauro Pesce.
Mjesnu Crkvu predstavljali su sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević. Predstavnici Svete Stolice na skupu bili su apostolski nuncij u BiH mons. Santos Abril y Castello, predsjednik Papinskog vijeća Cor unum nadbiskup Paul Cordes te izaslanik Svete Stolice pri Vijeću Europe u Strasbourgu mons. Vito Rallo. Vijeće Biskupskih konferencija Europske unije (ComECE) predstavljao je generalni tajnik ComECE-a mons. Noel Treanor a Vijeće europskih biskupskih konferencija predsjednik CCEE-a mons. Amedee Grab i generalni tajnik CCEE-a mons. Aldo Giordano.
Na susretu su sudjelovali i predstavnici europskih i međunarodnih ustanova: predsjednica Komisije za Jugoistočnu Europu u Europskom parlamentu Doris Pack, veleposlanik Europske unije u Sarajevu Michael Humphreys te voditelj OESS-a u BiH Douglas Davidson.

Vijeće Europskih biskupskih konferencija (CCEE) okuplja predsjednike trenutačne 34 europske biskupske konferencije. Vijeću predsjeda švicarski biskup Amedee Grab, potpredsjednici su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i westminsterski nadbiskup kardinal Cormac Murphy OConnor. Generalni tajnik CCEE-a je mons. Aldo Giordano. Sjedište Tajništva CCEE-a je u St. Gallenu u Švicarskoj.