Hannover, (IKA) – Regionalne sjednice hrvatskih pastoralnih i socijalnih djelatnika iz Njemačke na čelu s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josipom Bebićem održane su od ponedjeljka 14. do četvrtka 17. veljače u prostorijama hrvatskih katoličkih misija u Gelsenkirchenu, Hannoveru, Ludwigshafenu te u hotelu “Poinger Hof” u Poingu kod Muenchena. Sjednice, na kojima se okupilo 124-ero sudionika, započele su molitvom i meditacijom, a nazočne su pozdravili voditelji misija na čijem su se području održavale sjednice, predsjedatelji regija te delegat o. Bebić. Delegat je iscrpno izvijestio o aktualnostima hrvatske pastve u Njemačkoj te je upozorio na smanjenje broja hrvatskih katoličkih misija u toj zemlji. O socijalnoj službi za naše ljude u Njemačkoj govorili su referent Stjepan Herceg iz referata Migracija i integracija centrale Njemačkog Caritasa iz Freiburga te socijalni radnik iz Nuernberga Niko Radat.

Na svim je sjednicama sudjelovao ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu mr. Pero-Ivan Grgić, koji je prenio pozdrave hrvatskih biskupa obiju hrvatskih biskupskih konferencija te posebno predsjednika Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu, dubrovačkog biskupa Želimira Puljića. Govoreći o stanju hrvatske pastve inozemstvu, mr. Grgić istaknuo je kako u svijetu djeluje 191 hrvatska katolička misija ili župa. U njima je 229 hrvatskih svećenika, a od toga je broja 18 inkardinirano u druge biskupije. Osamdeset i jedan je iz BK BiH, 127 iz HBK te 3 iz Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda. Sto četrdeset sedam je redovničkih, a 64 su dijacezanska svećenika. Naši ljudi iz inozemstva u 2003. godini putem banaka u Republiku Hrvatsku doznačili su milijardu i 700 tisuća milijuna američkih dolara, a od 1969. doznačili su ukupno 60 milijardi američkih dolara, što pokazuje kako naši ljudi iz inozemstva nipošto nisu, kako se to zna čuti, na teret Hrvatskoj.

Predavanje o temi “Mladi u Europi – hrvatska perspektiva” održao je dipl. teolog Daniel Glunčić, ataše u Veleposlanstvu RH u Berlinu, povjerenik za Crkve i vjerske zajednice. Posebno je govorio o europeizaciji Europe umjesto proširenja Europe, dijalogu i ulozi Crkve u Europi, mladima u Hrvatskoj pod vidom društvenog odgoja za odgovornost te iseljenoj Hrvatskoj u Njemačkoj – mladima između interkulturacije i asimilacije. Mora se istaknuti da znanstvena istraživanja o situaciji mladih Hrvata u Njemačkoj ne postoje. Nastanak hrvatske mladeži u Njemačkoj povezan je s dolaskom prve generacije Hrvata u SR Njemačku. Početkom 60-ih godina, posebno 1968. nakon potpisivanja “Anwebeabkommena” između tzv. SFRJ i Njemačke omogućen je strukturirani dolazak hrvatskog pučanstva na područje SR Njemačke. U tom kontekstu se hrvatske obitelji mogu strukturalno klasificirati u tri kategorije: dolazak oba bračna druga – djeca su se rodila u Njemačkoj; otac dolazi sam – kasnije se pridružuje supruga i u domovini rođena djeca i hrvatski građani koji rade odvojeno od supruge i djece – djeca se odgajaju u domovini. Cijela prva generacija živi u raskoraku između domovine Hrvatske i potrebe boravka u tuđini. Mlada generacija koja posjeduje hrvatsku putovnicu odgaja se i raste u njemačkom društvu, te se s vremenom sve više uklapa i snalazi u okolnostima njemačkog društveno-sociološkog konteksta i to znatno bolje od svojih roditelja. Povezanost s domovinom se ističe većinom u održavanju svog hrvatskog identiteta posebice kroz povezanost i rad u hrvatskim katoličkim misijama. S promjenama početkom 1990. godine ostvarena je vjekovna želja hrvatskog naroda – slobodna i suverena država Hrvatska. Od tog trenutka se “dimenzija identiteta” reducira u hrvatskih katoličkim misijama te u njima sve više dolazi do izražaja čisto euharistijska i liturgijska komponenta, kazao je predavač. Nakon predavanja razvila se plodna diskusija.