Blagdan Gospe Lurdske kod zadarskih trećoredaca
Zadar (IKA )
Ne bojmo se razmišljati o grijehu, u vremenu koje kaže da ga nema, poručio je nadbiskup Prenđa
Zadar, (IKA) – Na blagdan Gospe Lurdske zadarski nadbiskup tradicionalno predvodi svečano misno slavlje u samostanskoj crkvi Sv. Mihovila u Zadru gdje djeluju franjevci trećoreci, glagoljaši, u kojoj je stoljetna tradicija proslave tog blagdana. Večernju koncelebriranu misu u petak 11. veljače predvodio je nadbiskup Ivan Prenđa u zajedništvu s deset zadarskih svećenika i franjevaca, te gvardijanom samostana sv. Mihovila fra Antom Badurinom. “Blagdan Gospe Lurdske je dar Božji Crkvi”, rekao je nadbiskup Prenđa, govoreći o okolnostima proglašenja dogme o Bezgrešnom začeću BDM. U svojoj klici taj je događaj povezan s događanjima u društvu i Crkvi 19. st., jer je Crkva usađena u društvo i sve što se događa s društvom ima odraza na Crkvu. Francuska revolucija, duh kapitalizma u 19. st. i posljedice prosvjetiteljstva osjetile su se i na crkvenom polju, te su i istine vjere dolazile u pitanje, a neke je trebalo utvrditi, poput istine o Bezgrešnom začeću. “To je stoljeće trebalo Božji odgovor. Božje je vodstvo, između ostalog, postalo vidljivo i po događajima u Lurdu, Gospinim ukazanjima i dogmom o Bezgrešnom začeću BDM”, rekao je nadbiskup Prenđa, dodavši da je glavna Gospina poruka poziv na molitvu za grešnike i obraćenje. U svjetlu te poruke nadbiskup je govorio o grijehu kao zbilji i misteriju. Bog koji je stvorio čovjeka doživljava neposluh od svog stvora. “Crkva je uvijek na putu, sveta i grešna. Ne osjećamo li taj problem u sebi? Ne bojmo se razmišljati o grijehu, u vremenu koje kaže da ga nema”, poručio je nadbiskup Prenđa, citirajući crkveno učiteljstvo da se u čovjeku “na graničnoj crti susreću savjest, volja i osjećaji, te mračne sile koje njime žele zagospodariti”. Nadbiskup je rekao da nije jednostavno govoriti o grijehu i spoznati ga, no trebamo se truditi razumjeti ga, jer tamo gdje izobilova grijeh, izobilova i milost koja je došla po Kristu. “Koliko je događanja koji ostavljaju posljedice na milijunima ljudi koji pate i nose križ u stvarnosti? To zlo ima svoje ime. Krist ga je nazvao ubojicom od početka, ocem laži, Sotonom. Krist je jasno govorio s kim se on suočava. Posljedice koje nosimo su iskustvo i dokaz što grijeh čini”, upozorio je nadbiskup. No, grijeh je postao izvor milosti za grešnike i izvor preporoda za cijelo čovječanstvo. Po milosti nastupa novi život i zato Bog nikad nije otpisao niti jednog čovjeka. Kršćanstvo je realistično, jer računa na postojanje grijeha u čovjeku, ali zna da postoji i pobjeda nad njime. Stoga se Crkva nikad ne umara pozivati ljude na odreknuće od grijeha, važno je prepoznati ga, jer onda dolazi obraćenje, rast i sloboda, poručio je. Čovjek oslobođen od grijeha dolazi do svetosti, što potvrđuje život brojnih svetaca. “To nam daje nadu da ništa nije izgubljeno, dok Bogu želimo odgovoriti svojim obraćenjem. U tome je bila Gospina veličina, jer je posredovala onog koji je uništio grijeh”, rekao je zadarski nadbiskup. Budući da se crkva sv. Mihovila naziva “ispovjedaonicom grada” zbog svakodnevne mogućnosti za ispovijed, nadbiskup je istaknuo koliko su grad i nadbiskupija zahvalni franjevcima koji su “Božje uho koje sluša ljudske grijehe, podižu svoje ruke na odrješenje u ime Božje i vraćaju ljudima nadu i mir u srce. Veliko djelo Božjeg milosrđa je sakrament pomirenja. Iz njega izlaze milosni plodovi”, rekao je nadbiskup Prenđa, potaknuvši vjernike da vjeruju u moć ispovijedi koja je pomoć za rast u svetosti i vjernosti Bogu. Upozorio je da se ne zavodimo mislima da je čovjek nezavisno biće od svoga Stvoritelja. “Budimo ponizni i sigurni da nas Bog s radošću čeka i prima kad tražimo oproštenje”, zaključio je zadarski nadbiskup, zamolivši zagovor Gospe Lurdske da vjernije živimo poruku evanđelja.