Varaždin, (IKA) – Blagdan suzaštitnika Varaždinske biskupije bl. kardinala Alojzija Stepinca, obilježen je 10. veljače u Varaždinu mjesečnim susretom svećenika i misnim slavljem, koje je u katedrali Uznesenja BDM predvodio varaždinski biskup Marko Culej.

Uoči misnog slavlja biskup i svećenici Varaždinske biskupije okupili su se u dvorani Biskupskog ordinarijata, gdje ih je pozdravio generalni vikar mons. Ivan Godina. Na prvom zajedničkom mjesečnom susretu svećenika Varaždinske biskupije u ovoj godini izlagao je bioetičar i profesor moralne teologije iz Zagreba dr. Tonči Matulić, koji je govorio o temi “Ljudski život između kulture života i kulture smrti”.

Osvrnuo se na aktualne teme hrvatskog društva danas – pitanja bezuvjetne vrijednosti života, izvantjelesne oplodnje, pobačaja, kontracepcije, kloniranja i eutanazije – koje načinom na koji su u posljednje vrijeme posredovane u medijima i u svećenicima mogu izazvati dvojbe i pitanja. S jedne strane polazimo od pretpostavki određene moralne sigurnosti stavova spram zaštite ljudskoga života, a s druge strane suočavamo se s procesom demokratizacije društva, koji uključuje donošenje određenih pravnih propisa koji se tiču zaštite života čovjeka, kazao je dr. Matulić. Tako je ljudski život od začeća do prirodne smrti na razini poštovanja osobe apsolutan, odnosno postoji apsolutna bezuvjetnost u pogledu poštovanja dostojanstva svake ljudske osobe. S kršćanskog, katoličkog gledišta ta apsolutna bezuvjetnost ne trpi izuzetke. S druge strane u psihofizičkom integritetu čovjeka postoji određeni relativni trenutak koji podrazumijeva kontekst, okolnosti i promišljanje o tome na koji način i pod kojim uvjetima mi smijemo zahvatiti u psihofizičku strukturu ljudskog bića. Tu imamo posredničku ulogu razuma u svjetlu vjere, kada promišljamo stvari teološki, odnosno kršćanski. A takvo ponašanje Crkve mediji najčešće posreduju javnosti kako Crkva sve zabranjuje, upozorio je Matulić.

Crkva stvarnosti psihofizičkog života čovjeka pristupa argumentirano i traži najbolje moguće argumente razuma prosvijetljenog vjerom, koji pokušava obrazložiti zašto neki zahvati u psihofizičku strukturu ili ljudski organizam nisu dopustivi. Stoga se Crkva uključuje u raspravu o temama o životu i smrti, o načinima i mogućnostima zaštite ljudskog života, o izazovu donošenja pravnog propisa koji bi trebao regulirati neko osjetljivo područje, kao što su izvantjelesna oplodnja i prednatalne genetičke dijagnostike. Cjelokupno područje medicinski potpomognutog ljudskog rađanja uključuje niz radnji i zahvata koji postavljaju veoma tehnička i zahtjevna moralna vrijednosna pitanja.

Crkveno učiteljstvo posljednjih 25 godina izdalo je nekoliko dokumenata koji služe kao okvir u pitanjima bioetike ili etike života. Kad se Crkva o tim pitanjima oglasi, nailazi uglavnom na jaku kritiku u medijima i u javnosti se podignu duhovi različitih zainteresiranih udruga civilnog društva, pisanih i elektronskih medija, koji to onda “problematiziraju, često puta izvrgavaju ruglu, prozivaju s naslova konzervativizma, natražnjaštva, iracionalizma i, dakako, da ne kažemo i uplitanja u državno, odnosno političko. Nastaje košmar u kojemu je gotovo nemoguće iznositi argumente, kazao je dr. Matulić.
Ocjenjuje kako u hrvatskom društvu postoji jedan opstrukcionistički pristup temi zaštite ljudskog života u smislu pravnih propisa. Vidljivo je da postoje različite skupine u hrvatskom društvu “koje nisu lišene određenih lobističkih, kako medicinskih, ekonomskih, financijskih, pa u posljednjoj instanci dođu i do političkih, gdje imaju svoje konačno uporište, jer oni trebaju o tome odlučiti”, upozorio je dr. Matulić.
Zatim je predstavio osnovne smjernice nacrta prijedloga Zakona o potpomognutoj oplodnji, koji je liberalniji nego u mnogim zapadnim zemljama. To je opstrukcija, to je neuvažavanje kulturološkog, povijesnog i tradicijskog konteksta, ocijenio je predavač. Tim nacrtom dopuštena je humana izvantjelesna oplodnja, homologna i heterologna, u osoba koje žive u bračnoj ili nikakvoj zajednici, što otvara put rađanja djece u homoseksualnim muškim ili ženskim zajednicama. No, osnovni je problem što se predviđa stvaranje viškova embrija i odabir najboljih po sudu biologa, dok se višak uništava ili zamrzava, ističe dr. Matulić.
Kršćanstvo ne barata nekim praznim frazama, nego etikom ljubavi, milosrđa, angažiranja za drugoga, solidarnosti. Kako bi se odgovorilo na medijske napade i javnosti predočili crkveni stavovi potrebno je iskoristiti potencijale i u potpunosti se angažirati, ocijenio je dr. Matulić u raspravi nakon predavanja. Pritom je generalni vikar dodao kako je potrebno iskoristiti ponudu Varaždinske televizije koja, uz redovite tjedne termine od pola sata za duhovne emisije, nudi i mjesečnu jednosatnu emisiju o raznim temama u svjetlu vjere. Odgovarajući na upit kako se postaviti prema bračnom paru koji želi ići na izvantjelesnu oplodnju bez stvaranja viška zametaka, Matulić je kazao da takav slučaj ne priznaje sadašnji službeni stav Crkve, koji je obrazložen u naputku Donum vitae Kongregacije za nauk vjere. “Međutim, to još nije definirana istina vjere, nego je to sadašnji aktualni stav Crkve”, rekao je, između ostalog, dr. Matulić.
Na svećeničkom susretu najavljen je i križni put mladih Varaždinske biskupije, koji će se održati 12. i 13. ožujka, prethodni križni put za animatore mladih 19. veljače, duhovne vježbe za suradnike i djelatnike Caritasa 5. ožujka te idući korizmeni susret svećenika Varaždinske biskupije 7. ožujka.