Zagreb, (IKA) – Pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa metropolita kardinala Josipa Bozanića, predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, i banjolučkoga biskupa Franje Komarice, predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu održan je 24. siječnja redoviti godišnji susret biskupa HBK i BK BiH.

U svom su pozdravu predsjedatelji istaknuli veliko značenje tih redovitih godišnjih susreta za učvršćivanje dubokih crkvenih veza hrvatskoga naroda koji živi u dvije države. Posebna pozornost bila je posvećena pitanjima i problemima hrvatske inozemne pastve. Podneseno je izvješće o novim okolnostima u kojima su se našli svećenici, đakoni, redovnice i ostali pastoralni djelatnici u Njemačkoj. Naime, Katolička crkva u Njemačkoj, suočena s novim izazovima pastoralnoga djelovanja i zahtjevima restrukturiranja postojećih organizacijskih cjelina, nastoji na novi način u dušobrižnički rad uključiti sve one koji su se dosada brinuli za pripadnike pojedinih nacionalnih skupina i njihov vjernički život. To će, uz izazove pred koje postavlja hrvatsku pastvu, pridonijeti produbljivanju eklezijalnih odnosa unutar pojedinih biskupija kao i kulturalnom obogaćivanju tih sredina povezivanjem različitih tradicija koje sve zajedno pripadaju istom stablu kršćanske Europe. Razmatrani su i zahtjevi za otvaranje novih katoličkih misija u svijetu, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama i Skandinaviji.
Cjelodnevni rad bio je prožet isticanjem i zauzetošću za međusobnu suradnju na različitim područjima života i djelovanja Crkve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Biskupi iz BiH prikazali su stanje i okolnosti u kojima djeluje Katolička crkva u BiH suočena s mnogim poteškoćama i problemima, osobito pitanjima očuvanja vlastitoga identiteta i ostvarivanja jednakih prava s ostalim građanima BiH. Konstatirano je da u tom smislu treba još puno strpljenja i ustrajnosti, premda neka zakonska rješenja bude nadu da se stvari kreću u pozitivnom smjeru. Usprkos svim nedaćama biskupi su istaknuli nadu i snagu vjere katolika u BiH koja ih hrabri da ne klonu već da ustraju u hodu prema budućnosti u koju nose bogatstvo višestoljetne vjerničke i kulturalne baštine u BiH.
Biskupi BiH istaknuli su kako im bratska solidarnost biskupija HBK kao i pohodi biskupa i vjernika iz Hrvatske puno znače, jer im daju sigurnost međusobne povezanosti i osjećaj da nisu napušteni i osamljeni. Za njih je također značajan i svaki drugi znak brige i zauzetosti koji dolazi iz Hrvatske, koji ih hrabri da izdrže u svim protivštinama i nedaćama vremena i prostora u kojem žive. To im pomaže i u očuvanju vjerničkog i nacionalnog identiteta koji se u novije vrijeme često dovodi u pitanje, jer se nameću određena rješenja i strategije koje ne vode računa o tradiciji i kulturi naroda koji u BiH žive dugi niz stoljeća.

Posebna je tema bila suradnja na području prevođenja crkvenih dokumenata. Biskupi su zaključili da treba nastojati oko što kvalitetnijih izdanja tih dokumenata kako bi služili u izgradnji Crkve i učinkovitosti njenih nastojanja na svim područjima na kojima je Crkva angažirana u današnjem svijetu.
Susretu, koji je završio zajedničkom večerom u Nadbiskupskom dvoru, nazočili su svi biskupi obiju biskupskih konferencija, osim varaždinskoga biskupa Marka Culeja, pomoćnoga biskupa đakovačkoga i srijemskoga Đure Gašparovića i mostarsko-duvanjskoga biskupa i apostolskoga administratora trebinjsko-mrkanskoga Ratka Perića. U prvom dijelu susreta sudjelovao je i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Francisco-Javier Lozano.