Religioznost u pretpovijesti
ika
Kršćanska sadašnjost objavila priloge s okruglih stolova u Riminiju 1988. na kojima se raspravljalo o podrijetlu čovjeka te religioznosti u pretpovijesti
“Religioznost u pretpovijesti” naslov je knjige skupine autora F. Facchinija, M. Gimbutasa, J. F. Kozlowskog i B. Vandermeerscha objavljene na 112 stranica u izdanju Kršćanske sadašnjosti, unutar niza “Čovjekova ishodišta”.
Knjiga predstavlja hrvatsku inačicu talijanskoga izdanja koje je izašlo pod naslovom “La religiosita nella preistoria”, no ovaj prijevod nije u cijelosti s talijanskoga, nego je učinjen prema izvornim tekstovima navedenih autora s talijanskoga, odnosno s francuskog i engleskog jezika. U knjizi je, kao piše u opaski izdavača, “pružena glavnina onoga što se govorilo na dva okrugla stola održana u Riminiju 1988. godine”, a na kojima se raspravljalo o podrijetlu čovjeka te religioznosti u pretpovijesti. Knjiga je, dakle, podijeljena na četiri dijela od kojih svaki autor potpisuje po jedan dio.
Tako se Fiorenzo Facchini bavi pitanjem definicije čovjeka koja mora uključivati različite strane čovjeka, zatim govori o nužnosti biološkog i kulturnog pristupa tom pokušaju, te na kraju progovara o pretpostavkama za simbolizam i religiozni osjećaj tj. stavu čovjeka prema onostranom.
Bernard Vandermeersch u dijelu naslovljenom kao “Najstarije sahrane” govori o musterijenskim ukopima u Europi i na Bliskom istoku, ali isto tako i o tzv. “spornim slučajevima” vezanim za grobove pronađene na pojedinim mjestima u Europi.
Treći autor Janusz Kozlowski u prilogu koji istražuje religiozni osjećaj tijekom pretpovijesti oslanja se na opis drevnog ili starijeg gornjeg paleolitika, zatim srednjeg i malog gornjeg paleolitika, dajući primjere raznih arheoloških podataka, kao i fosilnih predmeta i onih koja su rabila primitivna društva.
Autorica Marija Gimbutas piše o religiji božice u europskoj pretpovijesti, budući da su mnoge religije bile pod moćnom prevlasti materinstva. Zato se ona posebno osvrće na funkcije i simbolizam božica te opisuje Božicu rađanja i proizvodnje potomaka, zatim poljodjelsku Trudnu Božicu – Majku Zemlju, Božicu Ptica, Božicu Zmija te Bijelu Božicu ili Ukočenu Golu Grobova kao i Božicu smrti i Ponovnoga Rođenja. (ika-žz)