Zadar, (IKA) – Knjiga “Hrvatsko kršćansko nazivlje”, autora dr. Mile Mamića, predstavljena je u utorak 14. prosinca u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru. Uz autora, o knjizi su govorili dr. Vjekoslav Ćosić i dr. fra Stipe Nimac, urednik biblioteke “Ravnokotarski cvit” koja je knjigu objavila. Knjiga sadrži niz znanstvenopopularnih članaka i rasprava o nazivima u vezi s crkvenom godinom i blagdanima i ostalo nazivlje, koje je dr. Mamić objavljivao na Hrvatskom radiju u emisiji “Govorimo hrvatski”, u znanstvenim časopisima i novinama. U knjizi se nalazi niz etimologijskih mini-studija, čiji izvori sežu do grčkog, hebrejskog, latinskog i praslavenskog, semantičkih raščlambi, pučkih etimologija i sudbina riječi povezanih političkom sudbinom hrvatskog naroda. Sve to obogaćuje i vrst “kateheze kroz nazivoslovlje”, pouke iz katoličkog bontona i kršćanske kulture, rekao je dr. Ćosić. “Knjiga se pojavljuje u vrijeme kad je briga za hrvatski jezik pala na zabrinjavajuće nisku razinu, kad je zanimanje za najvitalnije područje jezičnog stvaranja – nazivoslovlje, još uvijek u začecima”, rekao je dr. Ćosić. Mamić tumači povijest spasenja u ritmu liturgijske godine. U svijet se možemo integrirati oznakama vjere, nacionalnog i znanosti, kojima fra S. Nimac opisuje i Mamićev rad i osobnost, smatrajući ga “priznatim hrvatskim jezikoslovcem, pedagogom i zauzetim vjernikom laikom”. U svojim istraživanjima ne zadovoljava se samo suvremenim stanjem. On zadire dublje, u hrvatsku prošlost i tradiciju i u njoj traži uporište za mnoge suvremene pojedinosti koje bi samo sa suvremenog gledišta bile nepravilne, rekao je fra S. Nimac. Autora zanima hrvatska riječ u svim hrvatskim narječjima i među Hrvatima izvan domovine, stoga knjigu smatra “ugodnim štivom i u hrvatskim katoličkim misijama”. Dr. Mamić opisao je kako su u trenucima vjerske i nacionalne slobode mnogi od njega tražili pojašnjenja riječi iz vjerskog područja, jer je u uporabi “crkvenog jezika” u javnosti bilo puno nepravilnosti. “Nastojao sam da tekst ne bude puko produbljivanje o spoznaji riječi, nego i o njenom smislu i sadržaju”, rekao je dr. Mamić, ističući ponos što su u hrvatskom jeziku mnogi terminološki problemi originalno riješeni, duh bolje odgovara nego u mnogim jezicima europskih naroda.