Dubrovnik, (IKA) – Blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije posebno svečano se slavi u samostanu Male braće u Dubrovniku. Na 150. obljetnicu proglašenja dogme o Bezgrešnom Začeću blažene djevice Marije večernje euharistijsko slavlje uz nazočnost velikog broja vjernika, predvodio je 8. prosinca dubrovački biskup Želimir Puljić. U propovijedi je biskup Puljić podsjetio kako je papa Ivan Pavao II. u nedjelju pozvao vjernike da mu se pridruže na obljetnici proglašenja dogme o Bezgrešnom začeću BD Marije koju je njegov prethodnik Pio IX. proglasio 1854. godine. Biskup je pročitao riječi dogme iz pisma “Inefabilis Deus” koje glase: “BDM u trenutku začeća milošću i privilegijem Svemogućeg Boga, u vidu Spasiteljevih zasluga, bila je očuvana od ljage istočnog grijeha”. Rekao je kako je rasprava o ovoj vjerskoj istini trajala stoljećima tijekom kojih su teolozi istraživali razloge i uzroke toga Marijina privilegija, a narod Božji kroz pučku pobožnost izricao ono što će crkvena učiteljstva, osluškujući teološke razloge i utemeljenja, uobličiti u izričaj vjerske istine.
“Od prvog do četvrtog stoljeća u teološkim raspravama najčešće se rabi usporedba stare i nove Eve”, rekao je biskup Puljić, podsjetivši kako sv. Efrem (IV. st.) tako govori o dvije žene, dvije Eve, pri čemu ističe kako nas je prva Eva svojim neposluhom i svojom nevjerom unesrećila, a druga Eva – Marija, svojim posluhom i svojom vjerom usrećila. “Mariju se prikazuje kao novu Evu koja će popraviti ono što je stara pokvarila. Marija i Eva stvorene su potpuno jednake, nevine i prostodušne; ali kasnije jedna je postala uzrokom naše smrti, a druga života!, kaže sv. Efrem i dodaje kako Marija poput Krista bez grijeha blista”, kazao je biskup te je prenio zatim i riječi sv. Ivana Damašćanskog koji u zanosnoj propovijedi o Mariji piše: “Zdravo, jedina Majko Božja, veličanstveni i prekrasni urese neba, zemlje i podzemlja; zdravo, jedina Majko Božja koja si od svakog svjetla svjetlija, i od svake čistoće čistija, od svake plemenitosti plemenitija i od svakog bogatstva bogatija”. Biskup je također napomenuo kako je sv. Augustin u V. st., u odgovoru heretiku Pelagiju, napisao kako su svi pravednici Starog saveza sagriješili osim BDM, kojoj je bila dodijeljena posebna milost zbog zasluga Onoga koga je imala roditi. Slično je napisao i sv. Sofronije (VII. st.) u himnu BDM ustvrdivši kako je “Ona primila milost koju nije primio nijedan drugi stvor”.
“Budući je tijekom srednjeg vijeka bilo oštrih rasprava u svezi s tom teološkom istinom, ponekad su intervenirali pape kako bi usmjerili raspravu u pozitivnom smjeru”, kazao je biskup Puljić, navodeći kako je Grgur XV. zabranjivao iznošenje protivnih napada na tu istinu, a Aleksandar VII. je apostolskim pismom “Sollicitudo omnium ecclesiarum” (U brizi za sve crkve) 8. prosinca 1661. objasnio u čemu se sastoji taj Marijin privilegij: “Marija je osobitom milošću i zaslugama Otkupitelja čovječanstva bila očuvana od posljedica istočnog grijeha”. Biskup je istaknuo kako je to Papino pismo imalo veliki odjek u javnosti zbog toga što su teolozi umnožili napore u istraživanju, a mnoge su se biskupije, župe i redovničke zajednice stavili pod zaštitu Bezgrešne.
“Razvoj spoznaje o Marijinu bezgrešnom začeću se nastavljao, pa je poslije dva stoljeća papa Pio IX., tek što je preuzeo kormilo Petrove lađe 1846., imenovao posebnu komisiju kardinala i teologa kako bi proučili ima li temelja za proglašenje ove istine. Nekoliko godina kasnije, 1849., Papa je uputio pismo biskupima svijeta te zatražio njihovo mišljenje”, rekao je biskup Puljić i predočio rezultate tog izjašnjavanja: “Od 665 pristiglih odgovora 570 je dalo pozitivan odgovor, nekoliko nije bilo sigurno u prikladnost proglašenja, a samo osam je bilo protivno. U vidu ovako plebiscitarnog izjašnjavanja papa Pio IX. je u bazilici Sv. Petra, na današnji dan prije 150 godina, u prisustvu od oko 200 kardinala i biskupa, te velikog broja vjernika proglasio dogmu o Bezgrešnom začeću BDM”.
Osim osvrta na razvoj i proglašenje dogme o Bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije, biskup Puljić je u toj prigodi protumačio blagdanska čitanja, zaključivši kako je ovo poseban blagdan, povelja o ljudskoj časti i dostojanstvu.