Zagreb, (IKA) – Ocjenjivački sud za izradu arhitektonsko-urbanističkog rješenja “Crkva hrvatskih mučenika na Udbini” na sjednici 22. studenoga u prostorijama Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, završio je svoj rad izabravši kao najbolje rješenje rad autora Nikole Bašića iz Zadra.
Uskoro se očekuje sjednica Glavnog odbora kako bi se, s obzirom na provedeni natječaj, donijela konačna odluka o prihvaćanju ili neprihvaćanju prosudbe Ocjenjivačkog suda, te se odredio daljnji tijek aktivnosti vezan uz izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini.

Na temelju odluke Glavnog odbora akcije za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, 17. travnja 2004. raspisan je javni, opći i pozivni, anonimni natječaj za izradu arhitektonsko-urbanističkog rješenja Crkve. Rok predaje natječajnih radova bio je 31. kolovoza ove godine. U zadanom je roku stiglo 28 ponuđenih rješenja, a pregledom prispjelih natječajnih radova Ocjenjivački sud je ocijenio da nije dostavljen niti jedan rad koji bi u cjelini zadovoljio očekivanu kvalitetu te zavrijedio jednu od raspisanih nagrada. Zaključeno je da se mogu izdvojiti četiri natječajna rada koji su u svojem većem dijelu idejom dosegli razinu za koju se pretpostavlja da bi se doradom moglo doseći dobro urbanističko-arhitektonsko rješenje. Da bi se do kraja sačuvala anonimnost autora, prijedlozi za doradu dostavljeni su preko javnog bilježnika u Gospiću Borisa Zdunića. Rok predaje dorađenih rješenja bio je 15. studenoga, a sva četiri autora (skupine autora) dostavili su ih do spomenutog datuma.

Ocjenjivački sud u sastavu biskup Mile Bogović (predsjednik), Ivan Celio Cega, Nenad Fabijanić, Hrvoje Giaconi, Milan Kruhek, Tomislav Premerl, Matija Salaj, Bernardin Škunca i Anton Šuljić, dok je zamjenik člana bio Stipe Mudrovčić, a izvjestitelji Ante Pašalić i Gordana Vuković, 22. studenoga, nakon otvaranja omotnica, utvrdio je da su autori četiriju izdvojenih rješenja: Nikola Bašić iz Zadra, Dinko Penezić i Krešimir Rogina iz Zagreba, Dražen Pejković i Zoran Danilov iz Splita, te Mirela Buvinić, Mirko Buvinić, Maja Furlan Zimmermann i Neven Bilić iz Zagreba. Kao što je već napomenuto, prihvaćen je rad Nikole Bašića.