Zagreb, (IKA) – Stručnjaci iz područja teologije, prava, sociologije, psihijatrije, psihologije, povjerenici za pastoral obitelji, predavači pastorala obitelji i obiteljski savjetodavci sudjelovali su 17. studenoga u Tribini grada Zagreba na okruglom stolu “Nasilje u obitelji” na kojemu su pokušali ukazati na uzroke takvog oblika nasilja te pronaći rješenja u njegovu sprečavanju. Taj je okrugli stol jedan u nizu događaja i nastojanja koja Hrvatski Caritas čini u sklopu projekta razvoja mreže obiteljskih crkvenih savjetovališta, pojasnio je u uvodu ravnatelj Caritasa mr. Ivan Milovčić, napomenuvši da je plod toga trogodišnjeg projekta 25 educiranih savjetodavaca iz 11 hrvatskih biskupija i 3 biskupije iz BiH, te 10 savjetovališta u 8 hrvatskih biskupija i 4 u tri biskupije u BiH. Mr. Milovčić istaknuo je kako taj okrugli stol ima za cilj raspravu o jednoj od vrlo aktualnih tema – nasilje u obitelji, te da se Crkva s tom problematikom nastoji suočiti kako kroz djelovanje obiteljskih savjetovališta tako i kroz širi okvir obiteljskog pastorala. Mr. Milovčić ukazao je da Crkvi nije prihvatljivo nasilje ni u kojem obliku, ni na koji način. U pristupu toj problematici, pojasnio je ravnatelj Hrvatskog Caritasa, kršćanska etika želi imati cjeloviti pogled, a osim posebne skrbi koju usmjeruje prema žrtvi, svoju brigu usmjeruje i prema nasilniku koji je vrlo često, prema znanstvenim studijama, i sam nekad bio žrtva nasilja.

Predsjednik Hrvatskog Caritasa zagrebački pomoćni biskup Josip Mrzljak ukazao je na porast nasilja, posebice među djecom i mladima, u obiteljima, prema starijima, te je pojasnio da je to stoga što se ne poštuje život ni čovjek kao slika Božja od trenutka začeća do naravne smrti. Hrvatski Caritas želi pomoći u onome u čemu se može pomoći ljudima, ali to su “vatrogasne mjere”, pojasnio je biskup Mrzljak. Upozorio je i na činjenicu da je ovih dana ponovno aktualna tema prostitucije kao najveće poniženje žene, te je upitao jesmo li ikad pomislili da ćemo u 21. stoljeću morati govoriti o tržištu žena za prostituciju, te ima li većeg poniženja za ženu, za čovjeka općenito.

Docent za psihologiju religije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove dr. o. Mijo Nikić pojasnio je da čovjek djeluje na četiri razine – duhovnoj, socijalnoj, psihološkoj i tjelesnoj, a da nasilje o kojem se govori pogađa sve te dimenzije. Dr. Nikić iznio je niz psiholoških savjeta u prevenciji nasilja koji jezgrovito glase: prihvati zdravi pluralizam mišljenja, pokušaj vidjeti stvari očima drugoga, roditelji dopustite i potičite osamostaljivanje mladih u obitelji, u međuljudskim odnosima isključuj stav obrane, razvijaj stav povjerenja i empatije, isključuj stav “ocjenjivanja” u međuljudskim odnosima, pretvori srdžbu u nadu, razvijaj stav spontanosti i fleksibilnosti, promijeni negativne obrasce mišljenja i oblikuj pozitivnu životnu filozofiju. Dr. Nikić iznio je i nekoliko duhovnih i biblijskih savjeta u prevenciji nasilja, a jedan od njih je “Srdite se, ali ne griješite!” – izražavajte emocije, ali s kontrolom i umjereno. Ukazao je na opasnost potiskivanja jakih negativnih emocija što se, ako dulje traje može pretvoriti u psihosomatsku bolest. Ljudska duša stvorena je za ljubav i ako je opterećena mržnjom ona ju razara, ukazao je dr. Nikić, pojasnivši da je to potrebno razriješiti s drugim, izverbalizirati i oprostiti, jer kad se duša rastereti i oprosti i Bogu prepusti sud, u duši se oslobađa prostor za radost i mir.

Pravobraniteljica za djecu Ljubica Matijević Vrsaljko spomenula je kao prvi razlog rađanja nasilnog ponašanja kod djece emocionalnu hladnoću i zlostavljanje koje je vladalo u obitelji. Upozorila je i na neke predrasude koje vladaju o nasilju nad djecom, navevši da su primjerice kod seksualnog zlostavljanja djece četiri petine zlostavljača članovi obitelji i osobe koje su im najbliže, a “manijaci” iz susjedstva su u malom postotku. Upozorila je također da neki roditelji zloupotrebljavaju pitanje poslušnosti djece prema njima, te da discipliniranje djece mora biti u najboljem djetetovu interesu. Govoreći o pravnoj zaštiti djece, ukazala je da je zakon “vatrogasna mjera”, da dijete ostaje živjeti u nasilnoj obitelji i da stoga obitelji i djeci uz pravni postupak treba pružiti edukaciju i savjetovanje, u čemu ona vidi ulogu Crkve. Matijević Vrsaljko iznijela je pri tome statističke podatke da je od 1. srpnja 1999. godine do 31. prosinca 2003. godine evidentirano 9.394 djece izravnih žrtava nasilja u obitelji, a 10.281 dijete svjedočilo je nasilju u obitelji, što znači da je 19.675 djece u tome razdoblju na neki način bilo žrtva nasilja.
Na okruglom stolu upozoreno je da se premalo govori o nasilniku, koji se nakon tri mjeseca treba vratiti u obitelj preodgojen kako ne bi počinio isto nasilje prema već naučenom obrascu ponašanja. Istaknuto je također da je potrebno govoriti o primarnoj prevenciji te je naveden podatak s jednog stručnog kongresa o korijenima nasilja da se u vremenu od začeća do treće godina života treba raditi na primarnoj prevenciji.
Sociolog dr. Stipe Orešković ukazao je na epidemiju nasilja u svijetu te da primjerice mediji, zabava, filmska industrija generiraju svoj opstanak proizvodnjom nasilja.
Novinarka Vjesnika Branka Valentić pojasnila je kako je uloga medija da one koji ne vjeruju da nasilje postoji uvjeri da je nasilje oko nas i da ljude koji vide i saznaju za nasilje nauče da se ono može i treba prijaviti. Valentić je pri tome ukazala na probleme s kojima se novinari susreću pišući o tim temama te je istaknula pozitivne primjere suradnje s nekoliko stručnjaka koji su naučili novinare kako će pisati o problemu, a da se zaštiti identitet djeteta. Istaknula je važnost suradnje sa stručnjacima, jer needuciranost ostavlja prostora za nove pogreške, prokomentiravši da jedino u suradnji sa stručnjacima se može plasirati točna informacija.
Moderator okrugloga stola bio je voditelj projekta “Širenje i razvoj mreže Crkvenih obiteljskih savjetovališta u Hrvatskoj” prof. Mario Bebić.