Rijeka, (IKA) – Blagdansko euharistijsko slavlje Svih svetih 1. studenoga riječki nadbiskup Ivan Devčić predvodio je u jutarnjim satima u župnoj crkvi Sv. Romualda i Svih Svetih na Kozali.

U propovijedi je nadbiskup istaknuo kako Crkva, slaveći sve znane i neznane svece koje je Bog pozvao u nebesko zajedništvo, slavi ujedno i svoju vlastitu svetost. “Jednako tako, ova je svetkovina značajna i za svakog vjernika pojedinačno, jer nas utvrđuje u našoj crkvenoj pripadnosti, kao i u nadnaravnoj nadi i u praktičnom zauzimanju kojim se upravljamo onamo gdje se već nalaze naša proslavljena braća i sestre, i odakle nas svojim primjerom potiču na ustrajnost i svojim zagovorom pomažu”, ustvrdio je riječki nadbiskup te ponovio vjernicima poruku toga blagdana pozivajući ih na ostvarivanje svetosti. “Svece ispravno štujemo samo ako slijedimo njihov primjer aktivne ljubavi i dosljednog zauzimanja za bližnje iz ljubavi prema Kristu”, poručio je nadbiskup, istaknuvši i drugu blagdansku poruku, koja podsjeća vjernike da trebaju intenzivno težiti za nebeskom domovinom. “Od svetaca možemo naučiti kako se u životu ostvaruju evanđeoska blaženstva, odnosno kako ona mogu postati normom i mjerilom ljudskog i kršćanskog života”, rekao je nadbiskup, prisjetivši se uputa Isusova “Govora na Gori” u kojemu je sadržan kodeks kršćanske svetosti. “Isus naziva blaženima siromahe, one koji plaču, koji su gladni, progonjeni, jednom riječju one koji su se ispraznili od svega, također od sebe samih, od svojih nagona, ponosa, umišljenosti. Naziva blaženim one koji se ne pouzdaju u svoje skromne zalihe, pripadnosti, prijateljstva s moćnima, nego su izabrali Boga, samo Boga. To je kraljevski put križa, put ljubavi koji je prvi prošao Krist, a poslije njega sveci. A sada smo na redu mi”, pojasnio je nadbiskup evanđeoske zahtjeve te pozvao vjernike da ti zahtjevi postanu norma i put njihova života.

U popodnevnim satima istoga dana na svim gradskim grobljima služene su mise čime se blagdan Svih svetih objedinio s proslavom Dušnoga dana. Na središnjem gradskom groblju na Kozali euharistiju je, već prema običaju, predvodio riječki nadbiskup. U uvodnim riječima propovijedi nadbiskup Devčić je tumačio razliku tih dvaju blagdana. “Ovaj spomen duša vjernih mrtvih je nužna nadopuna spomena svetih, jer Crkva obuhvaća i jedne i druge. Zajedno s nama koji smo Crkva na putu u vječnu domovinu, Crkvu sačinjavaju i oni koji su već na cilju, tj. sveci, i oni koji su pred samim ciljem, tj. pripremaju se u čistilištu za njegovo potpuno osvajanje”, napomenuo je nadbiskup te uputio vjernike da se ne zadrže na izvanjskoj formi odavanja počasti mrtvima, već da se za njih založe osobnom molitvom, žrtvom i euharistijom.

“Ovaj blagdan približava misterij smrti pred kojim vjernik ne ostaje bez odgovora, jer vjera nam jamči da sve ne završava smrću i pokazuje nam život bez kraja na nebu”, istaknuo je nadbiskup, ustvrdivši kako nas “meditacija smrti, ako je prožeta vjerom, vodi u zauzet i ozbiljan život, a ne u žalosno i besplodno pogansko kukanje”. “Misterij smrti nam pokazuje dragocjenost ovozemaljskog života u kojemu stvaramo temelje za budući život. Ovdje imamo mogućnost uvećavati milosti i darove koje nam Bog daje, ovdje možemo i trebamo činiti dobra djela i svjedočiti Kristovu ljubav prema najslabijima, ovdje dok još imamo vremena”, zaključio je nadbiskup Devčić.