Zagreb, (IKA) – Osnivateljica karmelićanki Božanskoga Srca Isusova Majka M. Terezija od sv. Josipa (Anna Maria Tauscher), čije sestre djeluju i u Hrvatskoj od 1917., vjerojatno će do kraja ove godine biti proglašena blaženom. U takvu očekivanju Provincija karmelićanki BSI sa sjedištem na zagrebačkome Vrhovcu priredila je knjigu o svojoj utemeljiteljici, a napisao ju je o. dr Mihaly Szentmartoni, redoviti profesor psihologije na Papinskome sveučilištu Gregorijani u Rimu i od ove godine predstojnik Instituta za duhovnost na tome sveučilištu. Knjiga pod naslovom “Naći sebe tražeći Boga”, kao psihološki i duhovni profil skorašnje blaženice, predstavljena je u novoutemeljenome Duhovnome centru “Marija Terezija Tauscher” 22. listopada u nazočnosti brojnih prijatelja i poštovatelja karmelske duhovnosti. Pozdravljajući nazočne, provincijalna poglavarica karmelićanki BSI s. M. Anastazija Veić osobito je zahvalila autoru knjige te ostaloj dvojici predstavljača o. mr. Stjepanu Fridlu i o. dr. Jakovu Mamiću, otkrivši pritom da se tog dana predstavlja i nova slika Majke Marije Terezije od sv. Josipa čiji je autor prof. Marijan Jakubin. Izrazila je nadu da će upravo ta slika biti izabrana na skoroj i očekivanoj beatifikaciji njihove utemeljiteljice u Rimu. “Večeras ćemo upoznati lik Anne Marije Tauscher, kćer protestantskog pastora, koja je u trideset i trećoj godini života prešla na katoličku vjeru, postala beskućnica i u roditeljski dom nikad se nije smjela vratiti. Upoznat ćemo osobu koja je voljela Boga i Crkvu, imala srca za svakog čovjeka, posebno za napuštenu djecu, stare i nemoćne ljude te veliku brigu i ljubav za strane radnike. Upoznat ćemo osobu koja je širila civilizaciju ljubavi i promicala kulturu života, vrednote koje su u našem vremenu ozbiljno stavljene u pitanje”, rekla je, među ostalim, s. Anastazija. O. Fridl, pisac predgovora, nazočne je upoznao s autorom Szentmartonijem, ustvrdivši kako se osebujnost njegove osobe odražava i u toj knjizi te da on kao Mađar, koji “pripada nama”, a koji je Europljanin, jest osoba prikladna “za studij isto tako osebujne osobe Anne Marije Tauscher, koja je Njemica ali europskog formata, koja se trudi naučiti jezik onih ljudi s kojima živi i radi, koja je “profesionalni stranac”, ali se dobro osjeća gdjegod se nalazila, upravo kako Szentmartoni rado definira sebe”. Prikazavši ukratko Szentmartonijev spisateljski rad o. Fridl rekao je kako je u tom smislu autor, odabirom tema, izgradio svoj posebni stil u kojem se “kao osnovna nit pojavljuje traganje za sintezom između psihologije i duhovnosti”. Pritom je naveo slična djela koja su nastala u toj sintezi poput “Božje moreplovke” o Majci M. Krucifiksi Kozulić (1995), te dva djela na talijanskome jeziku o Brigidi Morello od Isusa (1997) i Eugeni Picco (2003). Provincijal Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa i predstojnik Instituta za duhovnost KBF-a o. dr. Jakov Mamić u kratkim se crtama zadržao na osebujnosti karmelske duhovnosti, koju je “do kraja iz životopisa M. Terezije od sv. Josipa iščitao p. Szentmartoni”. Tipično za karmelsku duhovnost jest s jedne strane odnos, s druge strane antropološkost i s treće strane unutarnjost. U karmelskom odnosu molitvena neposrednost dovodi do gledanja lica Božjega, a simbiozom između molitvenog i služničkog dolazi se do jedinstva. To jedinstvo nastaje i komunikacijom čija je posljedica promjena i usklađivanje, a čovjek je subjekt stvaralaštva i promjene. Unutarnjost ili interiornost neminovnost je takvoga hoda, a hod je, rekao je o. Mamić, ono što je prikazano u knjizi kao duhovni i psihološki profil Marije Terezije od sv. Josipa. Hod prema brdu Karmelu koji sadržava svoje stupnjeve dobro se može uočiti u toj knjizi koja je dragocjeni prinos duhovnoj literaturi u nas, a koja je izišla kao prva u nizu Likovi duhovnosti biblioteke KIZ (Karmelskih izdanja). Autor Szentmartoni ukratko je pojasnio proces nastajanja knjige, svoje vizije, posao, poteškoće i otkrića, spomenuvši kako se dvojio o naslovima i o samom pristupu pisanju. Pojašnjujući konačni izbor naslova, autor je rekao: “Naslov je svjesno ideološke naravi, barem što se tiče psihologije i duhovnog života. U psihologiji, ali i u duhovnosti, naime, suprotstavljaju se dva pristupa: samoostvarivanje nasuprot samonadilaženja. Prvi stav, koji se temelji na humanističkoj psihologiji, zastupa uvjerenje da je čovjekova osnovna zadaća i težnja da ostvari sve svoje sposobnosti te da na taj način ostvari svoj identitet. Međutim, ta dinamika može ići samo do određene točke, jer nije u stanju suočiti se s patnjom, s neuspjesima, s grijehom, sa smrću. Za zreli duhovni identitet potrebna je drukčija dinamika: pitati se tko sam ja u Božjem planu, što on od mene želi? To ističe sadašnji naslov: Naći sebe tražeći Boga. Anna Marija Tauscher je svijetli primjer te potrage za vlastitim nadnaravnim identitetom”. Predstavljanje je pratilo skladno pjevanje zbora karmelićanki BSI koje su izvele skladbe “Putem ljubavi” mo. Šime Marovića, “Majci Osnovateljici” mo. Anđelka Igreca i “Na tvome grobu” mo. Miroslava Martinjaka.