Đakovo, (IKA) – U povodu 1700 godina svetih srijemskih mučenika (304-2004), Đakovačka i Srijemska biskupija i Teologija u Đakovu pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti priređuju 22. i 23. listopada međunarodni simpozij o 1700. obljetnici sirmijsko-panonskih mučenika. Simpozij se održava u novoj velikoj dvorani Središnje biskupijske knjižnice i arhiva u Đakovu. Predavači su iz Hrvatske, Italije, Mađarske, Slovenije i Srbije i Crne Gore. Organizacijski odbor simpozija čine: Andrija Šuljak, Nikola Dogan, Branka Migotti, Luka Marijanović, Grgo Grbešić i Petar Vidović.

Na otvorenju simpozija, na kojemu sudjeluju đakovački i srijemski pomoćni biskupi Đuro Gašparović i dr. Đuro Hranić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Milan Moguš, gradonačelnik Đakova Zoran Vinković, predstojnik Teologije dr. Nikola Dogan, profesorski zbor, rektor Bogoslovnoga sjemeništa mons. mr. Josip Bernatović, poglavarstvo Sjemeništa, redovnice, redovnici, svećenici, studentice, studenti i bogoslovi, uvodnu riječ uputio je đakovački i srijemski biskup Marin Srakić. Istaknuo je kako se tim simpozijem želi sa svih vidika – povijesnih, teoloških i nacionalnih, osvijetliti časne likove naše Crkve.
Govoreći o 1700. obljetnici od krvavih progona cara Dioklecijana kada su mu se do lakata okrvavljenih ruku, suprotstavili hrabri svjedoci, muževi i žene, koji su imali veće i snažnije ideale nego što je bio njegov ideal sačuvati nepošteno i suludo prisvojeno božansko dostojanstvo, biskup Srakić je istaknuo: “Željeli bismo proslaviti naše pretke u vjeri, slavne muževe i žene, koji su svjedočanstvo za Krista zapečatili svojom krvlju. Mi njih ne smijemo prepustiti zaboravu, jer bi se i na njih mogle primijeniti Isusove riječi: Kažem vam, ako ovi ušute, kamenje će vikati”. Premda nas od tih vremena dijeli veliki povijesni razmak, to nipošto ne umanjuje istinu o njima i vremenima u kojima su živjeli, ne baca sjenu na divljenje i poštovanje prema kršćanskim mučenicima, jer se podaci o njima temelje na povijesnim činjenicama, a ne na legendama, poručio je biskup Srakić.

Izrazio je i ponos što su životi i svjedočanstva naših mučenika sačuvana u “Acta martyrum” – u “Djelima mučenika”, u spisima i opisima što su je činile prve generacije njihove djece i unučadi. Biskup Srakić je rekao: “S ovim međunarodnim simpozijem htjeli bismo u prigodi velikog jubileja predstaviti našoj cijeloj kršćanskoj i svjetskoj javnosti one koji su svojim životom i svjedočanstvom stvarali kulturu Europe koja se tada rađala, na moralnim ruševinama tadašnjeg Istoka i Zapada. S ponosom možemo reći na primjer da obrambeni govor sv. Poliona, vjernika laika, predstojnika čitača, iz Cibalae, ide uz bok pouke velikih crkvenih otaca. Mi se ponosimo s našim mučenicima, ali ne želimo počivati na lovorikama koje su oni stekli. Ne bismo htjeli da nam se dogodi ono što se dogodilo njihovoj djeci i unucima koji su ovdje na istim prostorima što su ih svojom krvlju poškropili mučenici Sirmiuma, Cibalae i Murse, zavedeni arijanizmom iskrivili Krista”, rekao je biskup Srakić. Izražavajući riječi dobrodošlice, biskup je, između ostalog, rekao kako je goste dočekala i Strossmayerova katedrala, koja se crvena kao krvlju orošena, sa svim zvonicima poput baklje uzdiže prema nebu iz ove ravnice koju su svojom krvlju poškropili ne samo mučenici ranokršćanskih vremena, nego i mučenici svih vremena do danas.

Akademik Moguš rekao je kako je simpozij posvećen jednom od temelja Katoličke crkve koja je, između ostalog, izrasla na krvi svetaca, “a takvi su temelji najjači” i što se manje vide, dublje su usađeni. Na otvorenju simpozija nastupio je mješoviti zbor studenata Teologije u Đakovu pod dirigentskom palicom maestra Vinka Sitarića uz orguljsku pratnju Ivana Rakonce.

Prvi dio prijepodnevnoga rada, koji je moderirao predsjednik Organizacijskog odbora simpozija dr. Andrija Šuljak, započeo je referatom dr. Dogana na temu “Teologija mučeništva”. Između ostalog, dr. Dogan je rekao kako je kroz čitavu svoju povijest Crkva Kristova uvijek bila obilježena svjedocima vjere, mučenicima. “Za nju se s pravom može reći da je ona ne samo Ecclesia martyrum, nego i Ecclesia martyr! Mučenikovo je svjedočenje iskaz kršćanske ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Panonsko-sirmijski mučenici i danas su svijetli uzori svetosti kršćanskoga života”, rekao je dr. Dogan.

“Progoni kršćana, napose u Dioklecijanovo doba”, bila je tema izlaganja dr. Grge Grbešića (Đakovo) gdje se moglo čuti kako je rimska vlast započela progone protiv kršćana u prvom stoljeću s Neronovim progonima. Kulminacija se dogodila u doba cara Dioklecijana. Dr. Mirja Jarak (Zagreb) govorila je o ranokršćanskim mučenicima Panonije, rekavši kako se istraživanje izvora o panonskim mučenicima dobrim dijelom zasniva na proučavanju tetrarhijskoga razdoblja u cjelini, na proučavanju političkih, pravnih, vjerskih i kulturno-umjetničkih prilika vremena. U izlaganju mr. Darije Damjanović (Đakovo-Rim) na temu “Autentične pasije sirmijsko-panonskim mučenika” čulo se kako su o mučenicima ranokršćanske sirmijske metropolije sačuvane brojne pasije i legende iz kojih se mogu saznati pojedinosti o životu i mučeništvu prvih kršćana na području današnje Đakovačke i Srijemske biskupije. Među pasijama mučenika sirmijske metropolije izdvajaju se tri koje se smatraju najautentičnijim pasijama mučenika današnje biskupije. To su pasije vrtlara Sinerota i biskupa Ireneja iz sirmijske te lektora Poliona iz cibalske kršćanske zajednice.

Nakon stanke, drugi dio prijepodnevnoga rada započeo je referatom dr. Branke Migotti (Zagreb) na temu “Ranokršćanski nalazi u sjevernoj Hrvatskoj”, u kojemu se razmatrala ranokršćanska materijalna građa iz sjeverne Hrvatske, smještene na prostoru južnoga dijela rimske provincije Panonije. Obuhvaćeno je razdoblje od 4. do početka 7. stoljeća. Akademik Emilio Marin (Split) izložio je referat na temu: “Solinska Crkva i njezini mučenici. Istraživanja i otkrića”. Istraživanja salonitanskoga kršćanstva, mučenika, osobito onih iz Dioklecijanovih progona, kojima ove godine obilježavamo 1700. obljetnicu, obilježavaju hrvatsku arheologiju i hagiografiju od vremena don Frane Bulića, kojemu ove godine obilježavamo 70 godina od preminuća.

Poslijepodnevni prvi dio prvoga dana simpozija bit će nastavljen referatima i koreferatima: “Early Christianity in Hungary” dr. Dorottya Gáspára (Dunaharaszti-Mađarska); “Ranokršćanski nalazi u Banskoj Posavini” prof. Borisa Graljuka (Zagreb); “Bestoenska biskupija u svijetlu novijih istraživanja” dr. Ante Škegre (Zagreb); “Dioklecijanovo preganjanje kristjanov v Noriku” naziv je referata dr. Rajka Bratoža (Ljubljana).

U poslijepodnevnom drugom dijelu prvoga radnoga dana simpozija referirat će dr. Slavko Ciglenečki (Ljubljana) na temu “Ranokršćanski nalazi u mediteranskom Noriku”, a koreferate će izložiti o. Stanko Škunca (Pula) “Ranokršćanski mučenici Istre” i Pierre Tchakhotine (Murazzano-Italija) “Luoghi di devozione a Sant Anastasia di Sirmio (281-304) nel passato ed oggi in Europa occidentale e orientale”. Prvi dan Simpozija završit će raspravom i večerom u 19 sati. Od petka u Muzeju Đakovštine je izložen prigodni izložbeni postav “Ranokršćanska Certissia”.

Radni dio drugoga dana simpozija, u subotu 23. listopada, započet će u 8.30 sati, a predviđena su tri referata i jedan koreferat. Dr. Jos Janssens, S. I. (Rim) govorit će na temu “Riflessioni storiologiche sugli edifici di culto paleochristiani di Sirmi”, dr. Ivan Šaško (Zagreb) “Liturgijska slavlja mučenika”, dr. Zvonko Pažin (Đakovo) “Liturgijska slavlja sirmijsko-panonskih mučenika) te dr. Jovan Maksimović (Ruma-Novi Sad) “Fruškogorski mučenici”. U 10 sati je predviđena stanka, a u 10.30 nastavak rada simpozija. Slijede referati dr. Andrije Šuljaka (Đakovo) “Sirmijsko-panonska Crkva između Nicejskog i Carigradskog koncila”, dr. Ivice Raguža (Đakovo) “Pitanje patničkoga Boga kao jedan od osnovnih razloga privlačnosti arijanizma u Crkvi IV. stoljeća. Koreferate će izložiti dr. Drago Tukara (Đakovo) “Sirmij na tragu Fotina i Ambrozija” te maestro Ivan Andrić (Đakovo) “Mitar Dragutinac hagiografski rad i pjesničko stvaralaštvo o sirmijsko-panonskim mučenicima”.

Simpozij će završiti raspravom, završnim osvrtom, ručkom te u 15 sati svečanim prijemom koji će za predavače i goste u Biskupskom domu upriličiti biskup Srakić.