Nakladna kuća Verbum iz Splita objavila je “Vijenac” – prvi svezak trilogije “Kristina, Lavransova kći”, remek djelo čuvene norveške književnice Sigrid Undset (1882-1949). Kristina, Lavransova kći, velika je srednjovjekovna saga u tri sveska. Oslikavši vrsnim književnim umijećem svu psihološku dubinu svojih likova i zorno predočivši okolnosti onodobnog života, autorica je istodobno stvorila i nadvremensko, uvijek aktualno djelo. Prvi dio trilogije Vijenac opisuje odrastanje lijepe junakinje Kristine i njezinu zabranjenu ljubav s mladim Erlendom Nikulaussonom. Trilogija Kristina, Lavransova kći (1. dio Vijenac, 2. dio Žena, 3. dio Križ) postala je međunarodni bestseler i bila prevedena na najvažnije strane jezike i prije no što je autorica za nju dobila Nobelovu nagradu za književnost 1928. godine, a i danas nakon 70 godina novi naraštaji čitatelja oduševljavaju se tim romanom diljem svijeta. Kristina, Lavransova kći ne ostavlja čitatelja ravnodušnim. Autorica je vrstan romanopisac s dubokim i realističnim poznavanjem labirinta ljudskom uma – u svim vremenima i na svim prostorima. Svojim literarnim umijećem i stručnim poznavanjem povijesti, poznavanjem prirode i razumijevanjem njezina značenja za sve nas Sigrid Undset crpi iz ogromnog osjećajnog i intelektualnog bogatstva. Autoričine teme su norveške, ali istodobno i jasno europske u kojima se predstavlja kao dijete Europe u krizi koje je vrlo svjesna. Kristina, Lavransova kći je povijesni roman, ali i više od toga. Povijesna pozadina romana je precizna i realistična i nikada romantizirana i pretvorena u čežnju za prošlošću. Naprotiv, autorica prenosi likove i dobro joj znane osjećaje sreće i tuge, oduševljenja i očajanja, natrag u daleku prošlost, ne da bi ih romantizirala već da uspostavi distancu koja joj je potrebna kako bi od svojih jakih osjećaja i preciznih misli stvorila umjetničko djelo. Ono što djelo Kristina, Lavransova kći čini bezvremenim, misterij je života koji se iščitava s tih 1400 stranica trilogije. Njezini su likovi muškarci i žene od krvi i mesa koji bi lako mogli i danas biti naši susjedi. (ika-ibo/kj)