Dr. Grbac o pitanju državne granice sa Slovenijom
Začuđuje što se tobože ozbiljni slovenski političari upuštaju u jeftina i proizvoljna tumačenja povijesti i zemljopisa te nas uvjeravaju kako je upravo takvo ponašanje u skladu s nekakvim europskim kriterijima
U najnovijem broju vjerskoga informativno-kulturnog lista Ladonja (listopad, 2004.) profesor na Teologiji u Rijeci dr. Josip Grbac osvrnuo se na pitanje državne granice sa Slovenijom, te je podsjetio da je pred nekoliko godina izazivalo čuđenje kako neki hrvatski politički dužnosnici olakotno shvaćaju pitanje državne granice prema toj susjednoj državi te da se sada vide rezultati takvog nonšalantnog ponašanja. Slovenski susjedi proglašavali bi svojim ono što nije, prelazili bi granicu bez dokumenata jer se, valjda, sve tamo negdje do Červara, nalaze na slovenskom teritoriju, prokomentirao je dr. Grbac, podsjećajući pri tome da kad je pred 15-tak godina slovenski list “Mladina” crtao granice između država koje će nastati poslije Jugoslavije, sve je nekako bilo logično i imalo je svoje opravdanje, jedino nije bilo jasno iz kojih bi se to razloga Slovenija trebala protezati do Červara, nadomak Poreča. Vjerojatno je glavni “povijesno-strateški” razlog bio taj što su ondje tijekom nekoliko godina Slovenci bili izgradili veliki broj svojih vikendica pa su teren oko svojih nastamba odlučili proglasiti slovenskim teritorijem, prokomentirao je dr. Grbac, zaključivši da nitko na to nije posebno reagirao, a vidjevši kako mi i ne držimo previše do onoga što je naše, povijest se tako ponavljala, s pitanjem Savudrijske vale, pa s gospodinom Jorasom koji se sjetio svoju okućnicu proglasiti “deželom”.
Dr. Grbac je pri tome izrazio čuđenje što se tobože ozbiljni slovenski političari upuštaju u tako jeftina i proizvoljna tumačenja povijesti i zemljopisa te nas uvjeravaju kako je upravo takvo ponašanje u skladu s nekakvim europskim kriterijima. Tako, napominje dr. Grbac, ispada da smo mi Hrvati primitivci i zaostali Balkanci, jer nismo spremni povući se barem kojih tridesetak kilometara od obale i prepustiti je “naprednijim” susjedima.
Prema mišljenju dr. Grbca, utješno je što sada, za razliku od pred nekoliko godina, vidimo više odlučnosti na hrvatskoj političkoj sceni, kako kod vlasti tako i kod oporbe. “Čak ni gospodarski ili turistički interesi regije ili zemlje ne mogu imati prednost pred principijelnošću kada se radi o tim pitanjima. Zadnji incidentni slučaj koji se dogodio na granici sam za sebe dovoljno govori. Ozbiljna politika svakako ne koristi ovakva pitanja u predizborne svrhe. Ovo zaista možemo nazvati politikantstvom. I provokacijom. Toliko prozirnom da će je zacijelo i Europa takvom shvatiti”, zaključio je dr. Grbac. Očito je da ulazak u europsku zajednicu, pogotovo kod malih naroda, osim gospodarskih boljitaka, prouzročuje neki čudan osjećaj veličine i svemoći koji će svakom imalo objektivnom i ozbiljnom promatraču izgledati tragikomično kao što tragikomično zvuče prijetnje i ucjene slovenskih političara nakon što su inscenirali posljednji sukob, smatra dr. Grbac. Izrazio je uvjerenje da će hrvatska politika od sada biti dosljedna o tom pitanju, pa će, kako kaže, valjda i naši susjedi shvatiti da im je najbolje svoje predizborne kampanje raditi kod kuće. (ika-ip/kj)