Zadar, (IKA) – U povodu završetka radova 29. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije u Zadru održana je 14. listopada u dvorani hotela “Barbara” na Boriku konferencija za novinare. Zaključke jesenskog zasjedanja hrvatskih biskupa javnosti su predstavili potpredsjednik HBK zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, riječki nadbiskup Ivan Devčić, pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić i ravnatelj Informativne katoličke agencije i Tiskovnoga ureda HBK prof. Anton Šuljić. S obzirom na neke od tema o kojima se raspravljalo na zasjedanju, biskupi su na konferenciji govorili u svojstvu dužnosti koje su im povjerene: nadbiskup Prenđa kao predsjednik Vijeća za sjemeništa i duhovna zvanja, nadbiskup Devčić kao predsjednik Medijskog povjerenstva HBK, a biskup Košić kao predsjednik Komisije Justita et Pax i Vijeća za ekumenizam i međureligijski dijalog.
Nadbiskup Prenđa izložio je aspekt rasprave o odgoju u sjemeništima i bogoslovijama i radu s ministrantima. “Neke dokumente potrebno je posuvremeniti i osvježiti”, rekao je, kako bi uredbom o odgoju svećenika u promijenjenim okolnostima “mladići izlazili spremni za suočavanje s potrebama novog vremena”. Nadbiskupu Prenđi i timu stručnjaka povjeren je zadatak izrade tog dokumenta o duhovnom, intelektualnom i pastoralnom odgoju svećeničkih kandidata. “Bogoslužje treba svoju ljepotu”, rekao je glede rada s ministrantima, dodavši da u njihovom najranijem služenju Crkvi treba uočiti one koji će i kao odrasli sudjelovati u bogoslužju i rastu Crkve.
Tema zasjedanja hrvatskih biskupa bile su i perspektive rada Hrvatskog Caritasa. Mirnodopsko vrijeme zahtijeva drugačiji pristup u njegovu radu, za razliku od ratnih i početnih tranzicijskih okolnosti kad ga je vodio nadbiskup Prenđa. Novi ravnatelj Caritasa je krčki svećenik Ivan Milovčić, a predsjednik pomoćni zagrebački biskup Josip Mrzljak.
Donesena je i odluka o osnivanju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta sa sjedištem u Zagrebu, pod pokroviteljstvom HBK. Osnivač i vlasnik je Zagrebačka nadbiskupija. Pripremne radnje za pokretanje te ustanove vodit će Povjerenstvo na čelu s predsjednikom prof. dr. Ivanom Šaškom sa zagrebačkog KBF-a i potpredsjednikom prof. dr. Ivanom Koprekom s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove. Nadbiskup Devčić, povjerenik za katoličke škole i visoka učilišta, i dvije komisije, u sastavu dekana i predstojnika teoloških učilišta, profesora i laika, u protekle dvije godine razmatrali su inicijative o mogućem osnivanju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. O tom su radu izvještavali na proteklim zasjedanjima HBK. Riječki nadbiskup ga ocjenjuje kao ustanovu od velike važnosti za Crkvu i hrvatsko društvo, integrativne funkcije, “svehrvatski projekt koji bi objedinio tuzemnu i inozemnu Crkvu u Hrvata”. Između ostalog, obuhvatio bi i studij pedagoškog usmjerenja i europskog prava, s obzirom na odgojnu orijentaciju i europske integracije. Bit će elitno kvalitativnom ponudom sadržaja, a ne materijalnim statusom pojedinca koji bi ga pohađao. Iz iskustva ostalih istočnih zemalja u kojima je osnovano katoličko sveučilište, odlučeno je da sjedište bude u Zagrebu, jer se slovački primjer tog Sveučilišta smještenog u periferiji, u malom mjestu, pokazao manjkavim. To se sveučilište u Mađarskoj financira kao i ostala sveučilišta, u Hrvatskoj će se još razmotriti način njegova financiranja. Nadbiskup Devčić naveo je mogućnost financiranja iz zaklada, kolektama, no razgovarat će se i s Vladom RH. Potrebno je odrediti i lokaciju, biskup Košić navodi mogućnost dobivanja zamjenskog zemljišta na kojem bi bilo smješteno, upozorivši na netočne medijske napise da je Zagrebačkoj nadbiskupiji vraćena imovina.
Konstatirano je pogoršanje u odnosima Crkve i medija. U posljednje vrijeme u nekim aspektima o Crkvi se govori kao o “problematičnom tkivu u društvu”, rekao je vlč. Šuljić, dodavši da je Crkva i dalje otvorena za suradnju, sa željom pozitivnijeg odnosa i ispravka žutog i skandaloznog pristupa crkvenim temama u javnim medijima. Izraženo je nezadovoljstvo praćenjem i vrednovanjem religijskih tema na HTV, emitiranjem vjerskih emisija u nepovoljnijem terminu na Drugom programu. Emisije su selektivne, no dio krivice snosi i Crkva, ukoliko ažurno ne plasira informacije posredovanjem svojih središnjih tijela i tiskovnih ureda, rekao je nadbiskup Devčić. Nadbiskup Prenđa osnovnim smatra odnos slobode i odgovornosti. Ispravan omjer tih vrijednosti je najbolji put da ne dođe do konflikta, poručio je. “Senzacionalizam vrijeđa, ozbiljno nanosi teškoće institucijama. Svatko pokazuje sebe kad iznosi neke stvari i tretira neki problem. Etičnost je zahtjev djelovanja u svim područjima, ne samo u medijskom”, poručio je zadarski nadbiskup.
Komisija Justitia et Pax, s novim sastavom članova, glas je savjesti, uočava aktualne probleme i pridonosi svojim viđenjem nekih dokumenata i rasprava o pravednosti, rekao je biskup Košić. Konstatiran je stalni napredak ekumenskog dijaloga.
S jesenskog zasjedanja HBK upućuje pismo svim svećenicima da se darom od svojih naknada uključe u izgradnju spomen crkve u Staroj Gradiški koju su 1948. g. srušili komunisti. Na izdržavanju robijaške kazne 211 zatočenih svećenika bilo je prisiljeno rušiti crkvu Sv. Mihaela. Ne želeći zanemariti tu patnju, kao dug podnesenim žrtvama montiranog političkog progona komunističkih vlasti, crkva će se ponovno izgraditi prilozima hrvatskih svećenika.
Uime hrvatskog episkopata nadbiskup Devčić zahvalio je domaćinu Prenđi na izvrsnoj organizaciji i prijemu biskupa. Spomenuo se nezaboravnih susreta s pukom u zadarskoj katedrali, Škabrnji, Benkovcu i župi Bezgrešnog začeća BDM na Puntamici u Zadru, izraz želje hrvatskog episkopata da “upozna život nadbiskupije u samoj bazi”.