Rijeka, (IKA) – Posljednjeg dana Teološko pastoralnog tjedna koji je pod geslom “Opcija za siromašne – strateško ili taktičko pitanje?” organizirala Teologija u Rijeci, izlagači su 6. listopada nastavili raspravu o mogućnostima i konkretnim akcijama pomoći siromašnima. Po tom se pitanju najviše očekivalo od pomoćnika ministrice Jadranke Kosor, Branka Medulića, koji je, prenijevši isprike ministrice što nije mogla i osobno doći, pročitao njeno izlaganje. Iscrpno je iznio statistički sustav po kojemu se računa postotak siromaštva, te način određivanja pomoći koju Vlada pruža najugroženijima. Uz činjenicu kako Vlada novčano pomaže 120.646 građana RH socijalnim minimumom, i već poznatih nastojanja za povećanjem proizvodnje, poduzetništva, izvoza i otvaranja novih radnih mjesta, nisu se predstavile nove inicijative koje bi bile nužne za smanjivanje broja socijalno ugroženih građana. S konstatacijom kako je borba protiv siromaštva duga i mukotrpna, te je pri rješavanju tog pitanja potreban interdisciplinarni pristup, zaključeno je izlaganje predstavnika Vlade na temu “Opcija za siromašne u današnjoj hrvatskoj politici”.
O ljudskim pravima u opciji za siromahe govorio je Ljubomir Antić, a Gojko Bežovan objasnio je ulogu civilnih udruga u razotkrivanju siromaštva. Civilno društvo pruža niz mogućnosti za intervencije građana koji bi se svojim inicijativama mogli aktivnije uključiti u borbu protiv siromaštva. “Na građanima je da se organiziraju, predstave svoje programe i utječu na političke odluke koje se bave tim problemom”, zaključeno je u tijeku izlaganja.
Novinar i voditelj HTV-a Branimir Bilić govorio je o odnosu sredstava društvenog priopćavanja prema siromaštvu, odnosu prema bogatima i propagiranju konzumističke kulture. U kritičkom osvrtu ustvrdio je kako mediji uglavnom proizvode siromaštvo duha. “Zanima ih samo zarada te nude virtualni svijet blagostanja kako bi lakše mogli manipulirati publikom”, ustvrdio je Bilić, dodavši kako su, prema njegovoj ocjeni, mediji pali na vrlo niske grane vjerodostojnosti i moralnih vrijednosti, no srećom, istraživanja pokazuju da im publika sve manje vjeruje.
Gospićko-senjski biskup Mile Bogović u svojem je izlaganju upozorio kako se siromaštvo općenito, pa i kod samih sudionika skupa, shvaća kao nešto isključivo negativno. Poučen iskustvima s područja svoje biskupije, teških uvjeta života i problemima koje imaju doseljenici i azilanti, biskup je pronašao primjere u kojima upravo siromašni svjedoče i pokazuju spremnost za dostojanstveno nošenje vlastitoga križa. “Možda moramo naučiti što to znači oskudijevati, a Crkva u toj školi mora imati visoko kvalificirane učitelje”, zaključio je biskup Bogović.
Posljednje je predavanje održao dr. Josip Grbac. Saževši ukratko dosadašnja predavanja, zaključio je kako je opcija za siromašne za Crkvu definitivno strateško pitanje, opcija koja stoji u samoj biti kršćanstva. “Prirodni nas moralni zakon obvezuje na brigu za potrebne, ali vjera i nasljedovanje Krista daju kršćanima dodatnu kvalitetu, a time i dužnost u odnosu prema najpotrebnijima, ali i prema svakome čovjeku”, napomenuo je dr. Grbac. Dan ranije o pozivu na siromaštvo u svećeničkim i redovničkim zvanjima govorili su mr. Ivan Stošić i s. Nela Gašpar.
U završnoj se raspravi mnogo govorilo o medijskom propagiranju konzumizma i socijalnoj neosjetljivosti onih koji gomilaju kapital, ne pronalazeći adekvatna rješenja za efektivnu i brzu promjenu stanja. Riječki nadbiskup dr. Ivan Devčić istaknuo je kako situaciju mogu promijeniti samo novi ljudi, koji će se riješiti starih navika, mentaliteta i nametnutih vrijednosti.