Hrvatski dušobrižnici iz zapadne Europe pred izazovom nove religioznosti
Untermarchtal (IKA )
Činjenica je da mnogi članovi hrvatskih katoličkih zajednica ne nalazeći dovoljno pozornosti, ljubavi, topline u svojim zajednicama napuštaju svoje zajednice, upozorio je delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić
Untermarchtal, (IKA) – Pastoralni skup hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz hrvatskih katoličkih misija iz zapadne Europe o temi “Izazov nove religioznosti” započeo je 6. listopada u Kući za daljnja usavršavanja Milosrdnih sestara u Untermarchtalu, nedaleko od Ulma, koji organizira Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta. Svečano euharistijsko slavlje na početku skupa predvodio je predsjednik Vijeća za hrvatsku inozemnu pastvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine dubrovački biskup Želimir Puljić.
Oko 150 sudionika pozdravio je domaćin, delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić koji je, između ostalog, kazao kako su temu ovogodišnjeg skupa predložili predsjedatelje regija, potaknuti aktualnom situacijom u kojoj se nalazi naša pastva. “Činjenica je da mnogi članovi hrvatskih katoličkih zajednica ne nalazeći dovoljno pozornosti, ljubavi, topline u svojim zajednicama napuštaju svoje zajednice i ulaze u razne sekte ili druge kršćanske zajednice. Ne želimo i nemamo pravo svaljivati za to ni na koga krivnju. Situacija u našim zajednicama je takva kakva jest i s njom se ne smijemo pomiriti. Ovaj naš susret je dragocjeno vrijeme da promislimo što ćemo i kako ćemo dalje činiti da bi Radosna vijest donijela obilate plodove za Kraljevstvo Božje”, rekao je.
Biskup Puljić je nakon toga započeo s molitvom u kojoj su se nazočni posebno sjetili pokojnih dušobrižnika: vlč. Dragana Čuturića, fra Tihomira Grgata i fra Luke Pogačića. Biskup Puljić je okupljenima prenio pozdrave hrvatskih kardinala Josipa Bozanića i Vinka Puljića, hrvatskih biskupa te ravnatelja za Hrvatsku inozemnu pastvu mr. Pere Ivana Grgića.
“Ovo je ujedno i prigoda zahvaliti vama koji zauzeto radite i djelujete među našim ljudima u inozemstvu za sve dobro što činite na pastoralnom, kulturnom i karitativnom području. Mi znamo da je iskorjenjenje iz rodnog kraja, iz domovine uvijek bolno. U tom vidu vaša uloga je još više opterećena dodatnim zaduženostima, jer morate biti i terapeutski centri, često i prva pomoć za ublažavanje tegoba koje tuđina sa sobom donosi. I zbog toga vas potičem, ne umarajte se činiti dobro i u tuđini tkati ono naše prepoznatljivo trojstvo: vjere, kulture i humanitarne djelatnosti”, rekao je.
Predsjedatelj regije, voditelj Hrvatske katoličke misije Rotweil vlč. Luka Lucić rekao je kako na području biskupije Rottenburg-Stuttgart djeluje 17 hrvatskih katoličkih misija, a od dva milijuna katolika u biskupiji je 250.000 katolika drugih materinskih jezika. Sve je u ime ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Nikole Jelinčića pozdravio glavni urednik mjesečnika “Matica” Nenad Zakarija. Istaknuo je kako je Hrvatska matica iseljenika bila i ostala spona između iseljene i domovinske Hrvatske.
Uvod u skup dao je dr. Adolf Polegubić, istaknuvši kako Crkva danas stoji pred ozbiljnim pitanjem o razlozima tako brzog širenja vjerskih pokreta i sekti po čitavom svijetu te kako i hrvatske katoličke zajednice u zapadnoj Europi stoje pred izazovom drukčijeg i zauzetijeg pristupa u svom pastoralnom djelovanju kako bi se pristupilo svim članovima s njihovim različitostima i afinitetima.
Predavanje o temi “Slika Boga u vjerskih sektama i novim pokretima” održao je dr. o. Mijo Nikić iz Zagreba. Istaknuo je kako novi religiozni pokreti i vjerske sekte uglavnom daju prednosti afektivnosti nad razumom, a to znači da kod većine dominira neka čudna misterioznost, razni zanosi, često na granici histeričnog ponašanja. Sljedbe u velikoj mjeri njeguju takozvano fundamentalno, nekritičko tumačenje Biblije. Izvlače riječi iz konteksta i tumače ga po svojoj volji, često ono sporedno pretvaraju u glavno i obrnuto. “U nemalom broju sljedba odlučujuću ulogu igra objava i proroštvo, ekstatične pojave i opsjednutost nadosjetilnim. Većina tih pokreta ima živoga karizmatskog vođu koji je vrlo autoritativan i često traži posvemašnju poslušnost. Program tih pokreta je šarolik: od neokršćanskih do protukršćanskih stavova. Broj sljedbenika proteže se od nekoliko stotina do više milijuna. Postoje pokreti s pretežno muškim i oni s pretežno ženskim članovima. Neki se integriraju u društvo, drugi se izoliraju. Neki su agresivni u svojoj promidžbi, drugi su pasivni”, istaknuo je dr. Nikić. Prijepodnevni dio skupa završio je predavanjem mr. fra Josipa Blaževića iz Vinkovaca o temi “Terapeutski alternativni pokreti – pastoralno teološki izazov”.
U popodnevnim satima sudionici susreta hodočastili su u njemačko marijansko svetište Zwiefalten te razgledali katedralu i grad Rottenburg, gdje ih je primio i rottenburško-stuttgartski biskup Gephard Fuerst.