Đakovo, (IKA) – Biskupijsko povjerenstvo za pastoral branitelja i stradalnika Domovinskoga rata i njihovih obitelji, sastalo se drugi put ove godine s predstavnicima udruga proisteklih iz Domovinskoga rata u utorak 28. rujna u Biskupskom domu u Đakovu. Susretu su nazočili pomoćni biskup Đuro Hranić, osam članova Povjerenstva na čelu s predsjednikom vlč. mr. Stanislavom Šotom i više od dvadeset predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskoga rata. Povod susreta bila je analiza dosadašnje suradnje udruga proisteklih iz Domovinskoga rata s Biskupijskim povjerenstvom te planiranje i ostvarivanje zajedničkih programa duhovne i psihološke pomoći u korist branitelja, stradalnika i njihovih obitelji.

Nakon zajedničke molitve, riječi pozdrava i dobrodošlice uputio je biskup Hranić. Podsjetio je na prvi zajednički susret održan 27. travnja u Đakovu, kada je zaključeno da je potrebno pomoći i razumjeti svaku osobu koja je prošla ratna stradanja, a danas pati zbog materijalnih, pravnih, psiholoških, socijalnih, duhovnih ili nekih drugih rana. Biskup Hranić istaknuo je da je lakše sanirati materijalne posljedice ratnih stradanja i porušene zgrade, nego vratiti tjelesno zdravlje. No, najteže je liječiti duhovne rane, obnavljati porušeno povjerenje, liječiti od razočaranja, od rezignacije i slično. Po utjelovljenju Isusa Krista u kojemu se Bog poistovjetio s čovjekom, Crkva osjeća da je njezino poslanje da bude braniteljica, čuvarica i obnoviteljica nepovredivog dostojanstva svake ljudske osobe. Vjernost Isusu Kristu, koji je stao na stranu slaboga i ugroženoga čovjeka, kod članova Crkve nužno razvija istančan osjećaj za čovjeka i njegove probleme unutar konkretnih životnih okolnosti. Želeći ostati vjerna načelu Kristova utjelovljenja, Crkva je sprema i uz pomoć udruga tražiti put prilagođen svakom konkretnom čovjeku i u njegovu ambijentu navijestiti mu Kristovu radosnu vijest.
Udruge proistekle iz Domovinskoga rata Crkva prepoznaje također kao dragocjene naravne saveznike u svjedočenju suvremenom društvu da hedonizam i egoizam ne mogu uroditi plodovima zdravog i stabilnog društva, te da svaki dobar plod zahtijeva prethodno umiranje i spremnost na žrtvu.
Zajedno s članovima udruga koji još uvijek trpe i osjećaju da pravda nije zadovoljena, Crkva želi u Božje ime poručiti da je njihova žrtva vrijedna makar je ljudi zaboravljali i makar im se činilo da je nedovoljno vrednuju. Nadahnuta evanđeljem osjeća potrebu u Božje ime naviještati da poštenje, čestitost, žrtva i stradanje poradi vrednota nisu ludost. Povjerenstvo želi svim stradalnicima ne samo da zaliječe rane, već i da oplemenjeni žrtvom i stradanjem kroz zajedništvo s Kristom postanu radosni i blagotvorni članovi Crkve i društva, sposobni donositi svjetlost među druge.
Biskup Hranić podsjetio je na protekli susret na kojemu se razgovaralo o područjima zajedničke suradnje između Biskupijskoga povjerenstva za pastoral stradalnika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te je bilo dogovoreno da se pokuša provesti i određeno istraživanje kroz koje bi se jasnije mogla vidjeti konkretnija očekivanja od Crkve članova udruga proisteklih iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Suzana Matošević iznijela je rezultate istraživanja. U upitniku je postavljeno 19 pitanja o očekivanjima, oblicima suradnje, načinima rada, prijedlozima, vjerskoj pripadnosti te prakticiranju vjere, očekivanjima ostatka obitelji, mogućnostima zajedničkog rada i pomoći braniteljima i stradalnicima Domovinskoga rata. Upitnik nije uspio, jer je stigao premalen broj odgovora (svega 22) te se rezultati ne mogu uzeti kao reprezentativni.
Iz prispjelih popunjenih upitnika ipak se može naslutiti da se od Biskupijskoga povjerenstva najviše očekuje individualna duhovna pomoć, promicanje duhovnosti, podizanje samosvijesti i samopoštovanja članova udruga, te promicanje i podizanje kvalitete bračnog i obiteljskog života. Tu pomoć očekuju na specifične načine – kroz mogućnost dolaska u bračna i obiteljska savjetovališta bilo za individualne ili bračne i obiteljske probleme (za što im već na raspolaganju stoje dva bračna i obiteljska savjetovališta – u Osijeku i u Slavonskom Brodu), kroz organiziranje duhovnih obnova, mjesečne susrete ili više puta u godini. Matošević je iznijela i niz drugih zanimljivosti koje se mogu pročitati u prispjelim popunjenim upitnicima.
Vojni kapelan Ante Mihaljević govorio je na temu “Zapreke i razlozi zatvorenosti udruga proisteklih iz Domovinskoga rata”. Kao objektivnu poteškoću u komunikaciji naveo je brojnost udruga, specifičnost po djelatnosti, neriješena statusna pitanja Udruga ili njihovih članova, rat i frustracije te stresove proistekle iz njega. Uz to je kao ljudske čimbenike koji otežavaju komunikaciju istaknuo politizaciju i/li kriminalizaciju udruga i branitelja. Poteškoća u suradnji i dijalogu s Crkvom, istaknuo je vlč. Mihaljević, sastoji se u tome što Biskupijsko povjerenstvo za pastoral branitelja i stradalnika Domovinskoga rata i njihovih obitelji djeluje tek godinu dana te se ne može očekivati da u tako kratkom razdoblju zadobije pozornost svih udruga proisteklih iz Domovinskoga rata. Osvrnuo se i na dosadašnji rad i inicijative Biskupijskoga povjerenstva, na zajedničke inicijative (osobito s udrugom Prvi hrvatski redarstvenik) itd.
Uslijedila je rasprava u kojoj je, uz ostalo, rečeno da je iz pristiglih upitnika jasno da su neke od tih osoba već dobile pomoć Crkve kroz individualne pristupe, da najveće probleme udruge još uvijek imaju s rješavanjem statusa branitelja, da su, premda sada ne postoji Ministarstvo specijalizirano isključivo za tu populaciju, već samo jedna personalna služba pri Ministarstvu obitelji i međugeneracijske solidarnosti, ipak zadovoljni nastojanjima i pomoći te službe pri rješavanju brojnih problema, da povjerenje članova udruga treba stjecati na način da se svakoj udruzi priđe kroz njezino specifično područje rada: udovice, roditelji poginuli branitelja, oboljeli od PTSP-a, invalidi itd. U raspravi je upozoreno da su udruge često prozivane kao da ih je previše, te da su beskorisne.
Biskup Hranić potvrdio je vrijednost bogatstva i raznolikosti udruga te ponudio pomoć i podršku Crkve u njihovim nastojanjima da se kroz svoje specifične programe približe i pomognu svome članstvu u njihovim posebnim životnim situacijama. Koordinatorica udruga proisteklih iz Domovinskoga rata u Osječko-baranjskoj županiji prof. Zlata Velat govorila je o svom iskustvu koordinatora među udrugama. Pozvala je nazočne da jedni druge “slušaju, ali i čuju” i ukazala na potrebu tolerancije i komunikacije. Susret je završio pozivom mr. Šote da se pismeno ili usmeno svi jave s prijedlozima, upitima i programima, a Biskupijsko povjerenstvo će poslati upitnike ponovno svim udrugama kako bi dobili što veći broj popunjenih za kvalitetnu analizu, koja će omogućiti i kvalitetan rad u budućnosti s braniteljima i stradalnicima Domovinskoga rata i njihovim obiteljima.