Krajem rujna iz tiska je izašao novi dvobroj “Fra Rafo Kalinić, žrtva svoga svećeništva”, povremeno glasilo vicepostulature, koje izdaje Provincijalat Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u Splitu. U novom, ljepšem grafičkom izdanju, dvobroj na 187 stranica donosi obilje materijala, ponajviše iz života fra Rafe Kalinića, franjevca provincije Presvetog Otkupitelja, mučenika svoga svećeništva, za kojega je u tijeku postupak za skoro proglašenje slugom Božjim. Uz ove priloge u glasilu je i obilje raznih članaka, napose povijesnih priloga i dokumenata o partizanskim zločinima i zločinima komunističke diktature u Dalmaciji u II. svjetskom ratu i u poratnim godinama.

U uvodniku dr. fra Petar Bezina, glavni i odgovorni urednik glasila, koji se petnaest godina svesrdno trudi i zauzima na prikupljanju isprava i dokaza o fra Rafinom kreposnom i mučeničkom životu, promičući njegovo štovanje u hrvatskom vjerničkom puku, govori o životu i mučeništvu tog uzornog svećenika i redovnika, te poziva vjernike da ga i putem glasila upoznaju, da mu se utječu u duhovnim i tvarnim potrebama, da promiču njegovo štovanje, utječu mu se u zagovor te svjedoče o, od Boga primljenim milostima, po fra Rafinu zagovoru. Izražava i nadu da će nova uprava Provincije s novim provincijalom dr. fra Željkom Tolićem, ubrzati proglašenje fra Rafe slugom Božjim, a onda i blaženikom. Od ostalih priloga u glasilu o skorom Sluzi Božjemu, izdvajamo one o fra Rafinoj ljubavi spram Krista Raspetoga, po uzoru na sv. oca Franju, o njegovom molitvenom životu, pobožnosti spram Blaženoj Djevici Mariji, njegovoj dubokoj duhovnosti, odnosu spram čovjeku, moljenju krunice, kruhu, kao svakdašnjoj hrani, ali i o Kruhu nebeskom, duhovnoj hrani; o fra Rafinom poimanju duhovnog bogatstva, ljubavi spram Bogu, Kristu, bratu čovjeku… Cijeli je njegov kratki život 33 godine (rodio se u Prugovu 1910.), bio od samog početka u znaku podložnosti Božjoj volji. U dvobroju su i prilozi o imenovanju nadbiskupa zagrebačkog Josipa Bozanića kardinalom, o bl. Majci Tereziji, njezinom životu, djelovanju, duhovnom i molitvenom životu.

Drugi dio glasila posvećen je svjedočanstvima ljudi koji su preživjeli partizanske zločine, komunistički teror i progone u Dalmaciji za II. svjetskog rata i dugim poratnim godinama, te dugi popis ubijenih, koji se nastavlja iz broja u broj glasila. U ovom je broju popis od 104 splitskih žrtava, ubijenih za komunističke diktature u II. svjetskom ratu i poraću, među kojima ima i splitskih svećenika i redovnika. Fra Petar Bezina donosi opširne priloge i o uništavanju Hrvata u jugo-komunističkoj diktaturi, donosi pregled ubijenih župljana povjerenih na duhovnu skrb Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, od 1941. do 1945., te od 1990. do 1995., zatim o uništavanju hrvatskog naroda u Dalmaciji u II. svjetskom ratu od Talijana 1941. do 1945., kronologiju događaja komunističkog terora… U glasilu su i dokumenti i svjedočanstva o stradanjima hrvatskih političkih emigranata, od 1945. do 1990., izvješće o 59. obljetnici najveće hrvatske nesreće na Bleiburgškom polju. Tiskan je i prilog pod naslovom “Tragedije u tamnim dubinama naših jama”, posvećen svima onima čije ostatke prekriva tama i vlaga u dubinama brojnih znanih i još neotkrivenih jama diljem hrvatskoga krša, koje su grobnice desetaka i desetak tisuća partizansko-komunističkih žrtava. Glasilo donosi i govor fra Pere Rastočića, župnika Sv. Martina u Lečevici, nad Kevinom jamom u Radošiću, na Uskrsni ponedjeljak 2004. gdje su pobijene stotine nedužnih žrtava komunističkog bezumlja. Od napisa u spomen na žrtve partizanskih zločina, tu je i “Grobište Dravska šuma Varaždin”, pa “Zastave s poljane”, sjećanje na 15. svibnja 1945., te tekst uz 63. obljetnicu proglašenja NDH “Bez oružanih postrojbi NDH danas u Hrvatskoj ne bi bilo Hrvata” autora Stipe Vukovića, dok Vjekoslav Matijević piše o “Partizanskom krvavom ulasku u Split”. Glasilo donosi i brojna pisma čitatelja, u kojima čitatelji, među kojima su mnogi svećenici, redovnici pa i biskupi, izražavaju zadovoljstvo zbog izlaženja takvoga glasila, u kojem se s vjerničkog i povijesnog stajališta, promatraju i opisuju povijesni događaji koji su teško i krvavo obilježili našu najnoviju povijest, a o kojima se još ne govori objektivno i istinito.