Split, (IKA) – U zavodu HAZU-a u Splitu otvorena je 24. rujna izložba “Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti” koju je priredio akademik Mirko Tomasović. Organizator izložbe je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a pokrovitelj predsjednik Vlade RH dr. Ivo Sanader. O izložbi su govorili Nenad Cambi i autor izložbe Mirko Tomasović, predstavnik NSK te Davorka Pšenica. Glazbeni program je obogatila splitska klapa “Iskon” koja je izvela dalmatinske klapske napjeve s petrarkističkim podtekstom. Otvaranju izložbe nazočili su i predstavnici splitskih gradskih vlasti gradonačelnik Miroslav Buličić i dogradonačelnik Ljubomir Urlić.
Tako se Uoči otvaranja “Knjige Mediterana”, koja svečano započinje u ponedjeljak 27. rujna a traje do subote 2. listopada, u Splitu upriličila dvostruka manifestacija: otvaranje spomenute izložbe i predstavljanje knjige Mirka Tomasovića “Vila Lovorka”.

Zametak je ove izložbe u onoj koja se s natpisom “Petrarca i petrarkizam u Hrvata”, održala u “staroj” Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (20. lipnja – 10. srpnja 1974.) i u Naučnoj biblioteci u Dubrovniku u tijeku Ljetnih igara te godine. Postav je bio isti, a izložbe su priređene u povodu 600. obljetnice smrti Francesca Petrarce. Ova, pak, izložba obilježava 700. rođendan talijanskog klasika. Zasluge za izložbe prije trideset godina pripadaju pok. prof. Franu Čali. U odnosnu na prijašnju, sadašnja izložba zahvaljujući punom razumijevanju ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. Josipa Stipanova, znatno je proširena i dopunjena s obzirom na veće izložbene mogućnosti. Kako svaki prostor diktira uvijete i mogućnosti izložba tako je i ova splitska izložba bila obogaćena značajnim primjercima koje je ustupila Nacionalna sveučilišna knjižnica iz Splita.

Na predstavljanju knjige u izdanju Književnog kruga, Split “Vila Lovorka – studije o hrvatskom petrarkizmu” Mirka Tomasovića o djelu su govorili Bratislav Lučin, Ivan J. Bošković i sam autor. Knjiga predstavlja sažetak autorovih višedesetljetnih istraživanja fenomena petrarkizma i općenito recepcije Petrarcina “Kanconijera” u hrvatskoj literaturi. Ona je dokaz kako je hrvatska kultura baštinila i sudjelovala u europskim gibanjima dajući svoj značajni doprinos u književnosti, a naročito zahvaljujući petrarkizmu, jer je upravo hrvatski čovjek prvi recitirao Petrarcine stihove izvan Apeninskog poluotoka. Petrarkizam je od slavenskih zemalja dopro naime samo u Hrvatsku te nešto manje i u Poljsku, a to se može shvatiti kad uočimo kako se ta lirika pretežno odrazila u katoličkim sredinama, karakterističnima za Sredozemlje. Knjiga kronološki prati tijek recepcije “Kancionijera” od humanizma do romantizma. “Na više mjesta u knjizi skrenuta je također pozornost i na neistražene intertekstualne dodire naše usmene lirike i napjevnih tekstova s petrarkističkim konvivencijama”, istaknuo je akademik Tomasović.