Sindelfingen, (IKA) – Svečano euharistijsko slavlje u povodu proslave blagdana Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u punoj crkvi Presvetoga Trojstva u Sindelfingenu u nedjelju 19. rujna predvodio je sarajevski svećenik, glavni i odgovorni urednik “Katoličkog tjednika” iz Sarajeva dr. Ivo Balukčić zajedno s domaćinom, voditeljem tamošnje Hrvatske katoličke misije fra Marinkom Vukmanom. Slavlje je započelo ophodom kroz crkvu do glavnog oltara gdje je pred odljevom Gospina pralika iz Biskupije kod Knina iz 9. stoljeća fra Marinko predmolio Gospi prigodne molitve. Euharistijskom slavlju pribivao je hrvatski general Tihomir Blaškić sa suprugom te generalni konzul Generalnog konzulata Republike Bosne i Hercegovine u Stuttgartu Dragan Bagarić i konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske iz Stuttgarta Katja Kovač. Pozdravljajući nazočne na početku misnog slavlja, fra Marinko je istaknuo kako je domovina Hrvatska označena velikim Marijinim prošteništima. “Svaki dio naše domovine ima svoje omiljeno Gospino svetište. Ali, lik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta stariji je od svih zavjetnih i čudotvornih njezinih slika i kipova u svim tim crkvama. U najtežim godinama naše povijesti, u proteklom stoljeću taj Pralik koji je u 9. stoljeću bio zaboravljen pod ruševinama u Biskupiji kod Knina, u ruševinama po kojima su gazili tuđinski osvajači, bio je znak da ne možemo propasti. Poput silnog mnoštva koje se okupilo oko Ivana Krstitelja u pustinjskom kraju uz rijeku Jordan tako smo se danas u ovoj “europskoj pustinji” i mi okupili oko žrtvenika Kristova, oko časnoga Gospina lika, želeći tako biti u duhu vjere uz našu krsnu rijeku Jadro. Želimo i danas u Sindelfingenu obnoviti, produbiti i učvrstiti našu odanu pobožnost prema Gospi; moliti je da pomogne svom narodu Hrvata, poglavito onome koji još nije na svojim ognjištima, onome kojeg tjeraju iz Bosne i Hercegovine, onome koji traži svoje nestale sinove, onima koji pate po tamnicama diljem svijeta, od Haaga do svih drugih”. Dr. Balukčić u propovijedi je kazao kako je Bog u povijesti spasenja birao osobe kako bi im povjerio određeni zadatak. “Na temelju naše hrvatske povijesti smijemo promišljati i o izabranju i poslanju hrvatskog naroda koje mu je Bog namijenio da u prošlosti bude “predziđe kršćanstva”, a danas najkatoličkiji narod u Europi, kako reče Papin nuncij u Republici Hrvatskoj”. Podsjetio je na činjenicu kako je hrvatski narod u svojoj povijesti izgradio više od 8000 crkava i crkvica na slavu Božju te da je svaka osma posvećena Mariji. “To pokazuje koliko su Hrvati odani Gospi kao najvjernijoj odvjetnici našega naroda. Uzduž i poprijeko gdje danas žive Hrvati, od Međimurja do Istre, od Boke preko Herceg Bosne do Baške, rasute su brojne Marijine crkve i crkvice. Dobro bi bilo da si posvijestimo što to mi danas slavimo kad kažemo “Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta” i što bismo trebali kao poruku za svoj život ponijeti s ovog slavlja, ali i s proslava sličnih obljetnica. Zvonimir je najpoznatiji hrvatski vladar iz vremena kad je hrvatska država imala vlastitu dinastiju (do kraja 11. stoljeća). Upravljao je moćnom državom na cijelom području od Drave do mora i među svim tadašnjim europskim kraljevima bio je najzauzetiji suradnik pape Grgura VII. u tadašnjoj klinijevskoj crkvenoj obnovi. Nastojao je utvrditi samostalnost hrvatske hijerarhije u sklopu katoličkog jedinstva te je podigao spomenutu crkvu u Biskupiji kao katedralu “hrvatskog biskupa”. U ruševinama Gospine crkve u Biskupiji kod Knina pronađen je 14. svibnja 1892. najstariji Marijin lik u hrvatskoj umjetnosti koji je postao važnim znakom velike devetnice trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, koja je započela 1975. godine u Solinu, a završila 8. i 9. rujna 1984. godine Nacionalnim euharistijskim kongresom u Mariji Bistrici”. Dr. Balukčić pritom je istaknuo kako i danas hrvatski narod u RH i u BiH, ali i na drugim područjima gdje živi, na svoj način stoji pred optužbom i pod križem, ali uz svoju Majku Mariju, te je sve pozvao na hrvatsko narodno zajedništvo u svim njegovim raznolikostima. Na kraju mise nazočnima se obratio haški uznik Tihomir Blaškić i zahvalio svima na pomoći koja je pružena njemu i svim Hrvatima u Haagu, te poglavito na pomoći u tijeku Domovinskog rata. Slavlje je u popodnevnim satima nastavljeno u dvorani “Klosterseehalle” u Sindelfingenu pod geslom “Gospe Velikog hrvatskog zavjeta, čuvaj nam kuću, obitelji naše…”. Nakon himne “Lijepa naša” i molitve za poginule za domovinu i Hrvate nevino osuđene u Haagu, nastupili su članovi maloga, srednjeg i odraslog misijskog folklora, folklorna skupina iz HKM Stuttgart te misijska ritmička skupina “Croatia”.
Govoreći o “Katoličkom tjedniku”, dr. Balukčić je podsjetio kako je taj list započeo izlaziti 1922. godine te kako je tri puta bio zabranjivan, a onda i danas svoju koncepciju gradi na katolištvu i hrvatstvu. Nakon što je 1945. godine prestao izlaziti, godine 2002. na poticaj kardinala Vinka Puljića započelo je ponovno njegovo objavljivanje, a uskoro se očekuje i njegov 100. broj. Nazočnima su se obratili su i generalni konzul Bagarić, konzulica Kovač te još jednom general Blaškić kojemu je fra Marinko uručio dresove “Stuttgartovih” nogometaša Solde i Vranješa te sat kao dar te hrvatske zajednice. Organizirana je bogata tombola, a prihod od proslave u iznosu od 3.500 eura bio je namijenjen siromašnim obiteljima s brojnom djecom u domovini. U zabavnom programu nastupio je Bruno Baković i “Etno-band” te popularna skupina “Dalmatino”.