Istina je prava novost.

Predstavljena knjiga "Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća"

"Više nas neće moći negirati nitko. Neće se moći zatrpavati naše spomenike, ostatke temelja, prekrajati povijesne činjenice", poručio kardinal Puljić na predstavljanju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Zagreb, (IKA) – Kapitalno djelo “Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća” autora prof. Franje Marića, objavljeno u nakladi Nadbiskupskoga ordinarijata vrhbosanskog predstavljeno je 16. rujna u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

U uvodnoj je riječi vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić govorio o razlozima objavljivanja te knjige, rekavši da ih više neće moći nitko negirati, neće moći zatrpavati spomenike, ostatke temelja, prekrajati povijesne činjenice. Danas kada se u mnogima uzljuljala nada u budućnost našeg stabla, kad su mnogi upotrijebljeni i zloupotrebljeni kako bi brisali našu stvarnost, mi samo svjedočimo da smo tu ne od jučer, ne kriveći nikoga niti tumačimo svoju povijesnu stvarnost napadajući drugoga, pojasnio je kardinal Puljić.
Prisjećajući se kako su prije deset godina užurbano i napeto spremali Papin neostvareni pohod u Sarajevo i u BiH, kardinal Puljić izjavio je da tada još nije ni slutio, premda je mnogo toga upoznao, kako su velike farse i razne igre, koje su se događale oko njih dok su proživljavali i preživljavali strahote i posljedice rata. Upoznavši način prikazivanja nas katolika u BiH, i što su sve prenijeli javnosti UN ili EU ili Amerika, tada sam se zgrozio nad zlobom koja nas niječe i tako prikazuje da je bolje da nas nema, rekao je kardinal, dodavši i da je nedugo nakon toga započela čudna djelatnost pristupa tumačenju povijesti, iskrivljavanje činjenice. Uočivši strategiju nijekanja naših korijena i stvaranja ozračja da nam ostaje samo ili se seliti ili asimilirati, tada sam shvatio: nije vrijedno se ljutiti, nego obznaniti svjedočanstvo povijesti naših korijena i to je bio glavni razlog pristupu ovom izdanju, pojasnio je vrhbosanski nadbiskup.

Autor Franjo Marić, profesor u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava, to je djelo simbolično nazvao knjigom strepnje, ali i nade. Knjiga je strepnje, jer prikazuje stoljetno razaranje, raseljavanje i iseljavanje katolika Hrvata iz BiH. Spomenuo je pri tome da je u tijeku rata od 1991. pa do kraja 1995. godine samo na području Vrhbosanske nadbiskupije potpuno uništeno 199 katoličkih objekata, teško je oštećeno 214 katoličkih objekata, a lakše 277 objekata. Knjiga je nade, jer se u njoj vidi kako se kroz stoljeća na razorenim ognjištima rađao i bujao novi život pa je tako 1700. godine na tome području bilo 25.000 katolika, a 2001. evidentirano ih je 212.271, no autor je upozorio da na prostorima današnje Vrhbosanske nadbiskupije i 10 godina nakon rata nedostaje više od 50% katolika Hrvata. Napomenuo je da knjiga na 1.396 stranica sadrži dva i pol milijuna znakova i 2.500 ilustracija, od kojih je više od dvije tisuće u boji.

Demograf dr. Anđelko Akrap ocijenio je da u tome impresivnom djelu autor stavio u središte čovjeka te je prikazao kako su događaji kroz povijest utjecali na kretanje stanovništva na tome prostoru. Dr. Akrap iznio je i niz demografskih podataka, navodeći da prema popisu stanovništva 2001. u Hrvatskoj živi 456.580 osoba rođenih u BiH, a od toga su 384.240 Hrvati katolici. Prema tome popisu od 1991. do 2001. u Hrvatsku se doselilo 189.000 osoba iz BiH, od toga 42.000 u Zagreb, 20.000 u Brodsko-posavsku županiju, u Zagrebačku 18.000 te u ostale hrvatske županije.

Generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije dr. Mato Zovkić govorio je o crkvenim institucijama koje je autor obradio u knjizi, gvardijan franjevačkog samostana Gorica Livno mr. fra Anđelko Barun osvrnuo se na važnu ulogu franjevaca u životu i radu mjesne Katoličke crkve, a povjesničar dr. Mijo Korade ocijenio je da autor u knjizi donosi građu koja je temelj daljeg istraživanja.

Na predstavljanju su bili brojni uzvanici među kojima i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i ministar kulture Božo Biškupić, te je to bio prvi put u toj Knjižnici koja će za tri godine obilježiti 400 godina rada, da su na događaju bila nazočna dva hrvatska kardinala.