10. obljetnica prvoga Papina pohoda Hrvatskoj
Zagreb (IKA )
"Danas sam ovdje, u Hrvatskoj zemlji kao goloruki hodočasnik Kristova Evanđelja koje je navještaj ljubavi, sloge i mira", rekao je Sveti Otac 10. rujna 1994.
Zagreb, (IKA) – Prije točno deset godina, 10. rujna 1994., papa Ivan Pavao II. stigao je u Zagreb, u prvi pastoralni pohod Hrvatskoj, kada je gotovo trećina njezina teritorija bila okupirana, a ratne rane još nezacijeljene, a u prigodi proslave 900. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije.
“Danas sam ovdje, u Hrvatskoj zemlji kao goloruki hodočasnik Kristova Evanđelja koje je navještaj ljubavi, sloge i mira”, rekao je Papa nakon što je stupio na hrvatsko tlo na svečanosti dočeka u zagrebačkoj zračnoj luci. Papa je tada istaknuo nužnost promicanja kulture mira “nadahnute osjećajima tolerancije i univerzalne solidarnosti”. “Ta kultura ne odbacuje zdravo domoljublje, ali ga drži daleko od nacionalističkih pretjerivanja i isključivosti. Ta je kultura sposobna odgojiti velike i plemenite duhove koji su svjesni da se rane proizvedene mržnjom ne liječe zlopamćenjem, nego upravo terapijom strpljivosti i balzamom praštanja: oproštenja koje treba tražiti i pružati poniznim i plemenitim velikodušjem”, rekao je poglavar Katoličke crkve u govoru u zračnoj luci. “Bez te kulture mira rat uvijek vreba iz zasjede, i tinja također pod pepelom lomljivih primirja.
Kršćanskom nadom želim upravo upotrijebiti ovu svečanu priliku da uzdignem svoj ožalošćeni apel: neka napokon zamukne govor oružja i neka se srca otvore oduševljenom zadatku izgradnje mira! Stoga izražavam želju da odgovorni u javnom životu ove plemenite nacije uvijek slijede put mira, okrijepljen potporom međunarodne zajednice, za rješavanje teških i osjetljivih problema koji još uvijek opterećuju, kao što su oni koji se odnose na suverenitet na cijelome državnom području, povratak izbjeglica i obnovu svega što je ratom porušeno”, rekao je.
Nakon svečanosti dočeka, Sveti Otac je u papamobilu stigao u zagrebačku katedralu gdje je na svečanoj Večernjoj u prigodnom nagovoru okupljenim svećenicima i redovnicima poručio da je pred njima težak zadatak: pomiriti ljude s Bogom i čovjeka sa čovjekom. “To je vaša hitna dužnost, poglavito u sadašnjem teškom povijesnom trenutku, kada je ovaj apsurdni i surovi rat opustošio balkanske zemlje, okomivši se i na vašu domovinu, iskopavši ponor mržnje koji samo Evanđelje može nadvladati”, poručio im je tom prigodom Sveti Otac. Ističući da nova vremena traže i prikladne metode evangelizacije, Papa je rekao da je uspostava demokratskog sustava u Hrvatskoj otvorila nove mogućnosti pastoralnog djelovanja na području školstva, sredstava društvenog priopćivanja, dušobrižništva vojnika, bolesnika i zatvorenika te da je potrebno iskoristiti te mogućnosti i dati dokaz kreativnosti, u punom skladu s biskupima i svim članovima prezbiterija svoje kao i ostalih biskupija. Papa se u zagrebačkoj prvostolnici pomolio na grobu budućeg blaženika kardinala Alojzija Stepinca.
Idućega dana, 11. rujna Sveti Otac se susreo u Predsjedničkim dvorima s hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, predstavnicima hrvatske vlasti i diplomatskoga zbora, zaželjevši predsjedniku, Vladi i cijeloj naciji mir te da si velikodušno uznastoje oko pomirenja, a da bi ono bilo potpuno, rekao je, mora uključivati opraštanje i traženje oprosta.
Nakon susreta s hrvatskim predsjednikom Papa je stigao na hipodrom gdje je predvodio svečano misno slavlje u prigodi 900. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije, na kojem se okupilo oko milijun vjernika. “Sadašnje tragične podjele i napetosti”, rekao je tada u homiliji Papa, “ne smiju biti uzrokom zaborava da mnogi elementi ujedinjuju narode koji su danas u ratu. I zato je hitno i nužno sakupiti sve ono što ujedinjuje – a to nije malo – i time graditi nove perspektive bratske solidarnosti”. Mir na Balkanu nije utopija, štoviše, mir se nameće kao perspektiva povijesnog realizma!, istaknuo je Papa. “Narodi ovih krajeva međusobno su se kroz stoljeća prihvaćali, ostvarivali su mnogovrsne razmjene u području umjetnosti, jezika, pisma, kulturnoga narodnog blaga. Zar nije zajedničko bogatstvo i tradicije vjerske snošljivosti, koja se održala kroz gotovo jedno tisućljeće, pa i kroz vrlo tamna razdoblja povijesti? Ne, ne može se vjeri pripisivati fenomen nacionalističkih netrpeljivosti koje haraju ovim krajevima! To danas poziva na posebno zalaganje da se postigne puno zajedništvo, ne samo za kršćane, nego i za vjernike drugih vjeroispovijesti, posebno za muslimane, koji su znakovito prisutni na Balkanu. Svi su oni pozvani ostvariti civiliziran suživot, u međusobnom poštovanju”, poručio je okupljenim vjernicima Papa. Istaknuo je također da vjera mora “ponovno postati snaga koja ujedinjuje i daje dobre plodove”. Prije odlaska iz Hrvatske Papa je blagoslovio zgradu Apostolske nuncijature na Ksaveru.
U svom govoru na završetku svoga prvog pastirskog pohoda Hrvatskoj u zagrebačkoj zračnoj luci Pleso Papa je 11. rujna 1994. poručio Hrvatima: “Osnaženi iskustvima sazrelim kroz prošlost, koja nije uvijek bila obilježena radosnim događajima, pozvani ste danas graditi bolju budućnost, aktivno sudjelujući u javnom životu i dajući vaš nezamjenjivi doprinos učvršćenju demokratskog sustava, dobrom funkcioniranju institucija, usavršavanju pravne države. Nikada nemojte zaboraviti da vjera pokazuje svoju plodnost kada je u stanju podržavati inicijative dobrote, snošljivosti i opraštanja”.
Papa je još jednom pozvao na opraštanje i prihvaćanje bližnjega, dodavši pritom kako “očito, oprostiti ne znači odustati od zakonskih sredstava pravne države, kojoj je dužnost voditi istragu protiv počinitelja zločina. Oprostiti znači osloboditi srce osjećaja osvete, koja nije spojiva s izgradnjom kulture ljubavi u kojoj sudjeluje svojim vlastitim doprinosom svaki čovjek dobre volje. Mir pretpostavlja da u temelju svake inicijative budu uvijek iskrena volja za dijalogom, poštivanje prava svakog pojedinca, kao i nacionalnih manjina, nastojanje oko međusobno snošljivosti. Budite čvrsto uvjereni da dobro mira ima svoj zadnji temelj u srcu samoga Boga. Sami ste neposredno iskusili u kakve zablude može pasti jedno društvo, koje u svoje temelje stavlja odbijanje Boga i prezir božanskog zakona. Kada se to dogodi, čovjek više nije prvotno dobro države, nego postaje objekt i sredstvo za postizanje protuljudskih ciljeva. Prošlost i suvremena povijest uče nas da prava vjere u Krista daje najsigurniji oslonac za očuvanje i promicanje ljudskog dostojanstva”.
Deseta obljetnica Papina prvog pohoda obilježava se u sklopu tradicionalnoga 273. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba i hodočašća mladih Zagrebačke nadbiskupije u Mariju Bistricu koje se od 11. do 13. rujna održava pod geslom “Ustani, poslušaj, kreni na put – Ivan Pavao II.”