Split, (IKA) – Meditativnom molitvom uz kratki glazbeno-scenski prikaz koji je pripremila s. Dolores Brkić s vjeroučenicima II. gimnazije iz Splita, započela je 26. kolovoza svoj trodnevni program ovogodišnja Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u srednjim školama. Organizator škole bio je Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije u suradnji sa Zavodom za školstvo RH, a održana je u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu od 26. do 28. kolovoza o temi Spolnost – dar, a ne problem. Na školi se okupilo oko 120 vjeroučitelja kojima se uvodno obratio voditelj povjerenstva za srednjoškolski vjeronauk dr. Rudi Paloš. Nakon pozdravnih riječi upućenih nazočnim predstavnicima Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, predstavnicima Crkve, predstojnicima biskupijskih katehetskih ureda i svim sudionicima škole, dr. Paloš je riječ prepustio generalnom vikaru Splitsko-makarske nadbiskupije dr. don Ivanu Ćubeliću. U odsutnosti mjesnog ordinarija Marina Barišića, generalni vikar je pročitao njegovu poruku. U toj poruci nadbiskup Barišić izrazio je radost zbog odabrane teme, smatrajući je neophodnom u odgojnom radu s mladima. Današnji mladi, ističe u poruci splitsko-makarski nadbiskup, često sanjare o slobodi upravo se prepuštajući ropskom povođenju za tjelesnim nagonima i grešnim putovima koje im nude omiljeni časopisi ili životni uzori njihovih idola. Tko će ih probuditi i objasniti im slobodu duha i čistoga srca ako ne vi – vjeroučitelji. Ohrabrite se za to, pa ćete zajedno s mladima biti nagrađeni radošću srca koju jedino Bog može dati. Ne bojte se mladima naviještati ideale, a ideal mladenačke čistoće najsavršeniji je put ispravnog pristupa spolnosti, koji će tek tako biti dar, a ne problem. U prvom redu vi vjeroučitelji možete doprinijeti reevangelizaciji kulture u hrvatskom društvu, a time i odgoju povjerene vam mladeži za osobnu i društvenu zrelost koja će odisati čistoćom, ljudskim dostojanstvom, poniznošću, požrtvovnošću, življenim smislom života i većom radošću zajedništva – stoji u poruci nadbiskupa Barišića.
Sudionicima škole obratio se i Pavo Barišić, pomoćnik ministra za znanost obrazovanje i šport. On je teme KLJŠ okarakterizirao kao poticajne i zanimljive za razmišljanje, poglavito za onaj društveni segment koji se bavi odgojem. U izgradnji demokratskog društva, kazao je, naše Ministarstvo se rukovodi načelom da na području odgoja nema isključive institucije koja ima pravo monopola na moralni odgoj u društvu. Važnu ulogu ima obitelj i Crkva, ali i država kao javni sektor koji utječe na taj odgoj. Demokratski sustav je zahtjevan jer zahtjeva odgovorne osobe, a tu se podrazumijeva i moralni odgoj. On je čestitao organizatorima KLJŠ i izrazio želju da se takva praksa nastavi i ubuduće. U ime Zavoda za školstvo pozdravnu riječ sudionicima škole uputila je i prof. Nevenka Lončarić-Jelačić, voditeljica Centra za obrazovanje odraslih, savjetnica za vjeronauk i savjetnica za ljudska prava pri Zavodu za školstvo RH, istaknuvši ulogu vjeroučitelja kao važnu i vrlo odgovornu. I kao posljednji u uvodnom dijelu programa okupljenima se obratio predstojnik NKU dr. Ivica Pažin. Pozdravivši visoke goste i sudionike istaknuo je slijedeće: “Mladi danas žive kaleidoskop stilova života i mode koju im nudi društvo. Oni nalaze svoje aranžmane u svijetu vrednota i paradoksa. Kombiniraju mogućnosti sa stvarnim proturječnostima i surfaju na valovima društvenog dizajna. Tko želi mlade ovoga stoljeća svesti pod jedan nazivnik, taj mora priznati poraz. Sa željom da zahvatimo ovu temu kao možda jednu od najosjetljivijih, ali ne i jedinu o kojoj valja razmišljati, iskreno vas pozdravljam i svima želim uspješan rad”.

Uvodno predavanje o temi “Životne perspektive mladih u Hrvatskoj” održao je mr. Gordan Črpić, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve pri HBK i profesor kolegija za sociologiju KBF-a u Zagrebu. Na samom početku predavanja istaknuo je da je problematika vrlo osjetljiva. Izložio je neke karakteristike društva relevantne za odgoj mladih: Suvremeno društvo pogoduje pluralizmu sustava vrijednosti i stilova života. Svako društvo promovira određene vrijednosti za koje želi da postanu oblik ponašanja. Pitanja koja se javljaju među odnosima ljudi uopće, ne nalaze zadovoljavajući odgovor ni u jednoj instituciji suvremenog društva. Za razliku od patrijarhalnog načina odgoja u kojem su se vrijednosti i stavovi usvajali od autoriteta, u suvremenom društvu odluku o usvajanju vrednota preuzima sam subjekt. On, dakle, odlučuje. Nastalo je društvo rizika. Mladi moraju odlučiti, odabrati, i nitko ih više ne može spasiti od fenomena biranja – konstatira predavač. Mladi moraju imati prave informacije. Oni su danas informiraniji od starijih. Time se napušta model ritualne inicijacije i tako nastaje model obrnute socijalizacije. Mladi danas? Oni osjećaju žeđ za doživljajem, iskustvom, iskrenošću i istinom. To se reflektira i na religioznom području, jer mladi žele Boga doživjeti, a ne da im netko samo o njemu priča. Nakon procesa socijalizacije, nastupa proces individualizacije kojega karakterizira intenzivno traganje za identitetom. U daljnjem izlaganju mr. Črpić je obrazložio pojam nutarnjeg totalitarizma koji ide za tim da iznutra ovlada čovjekom, a glavne karakteristike su mu: individualna sreća, vlast bezlične birokracije i multinacionalke, sustavna infantilizacija, stvarnost – proizvod tehno-znanstvenog sustava, dominacija radikalnog individualizma i tržišni odnosi te sekularizacija ideje napretka. Istraživanja pokazuju da je ponašanje mladih u Hrvatskoj slično ponašanju njihovih vršnjaka u drugim zemljama. Obilježeno je post ratnim traumama i tranzicijskim simptomima, kao primjerice ponašanje mladih u Njemačkoj poslije II. svjetskog rata. S obzirom na perspektive mladih, predavač je istaknuo potrebu odgoja za odgovornost, te potrebu nadilaženja paternalističkog odnosa prema njima. Mariju je predstavio kao paradigmu koju bi trebalo imati u vidu u tom pogledu. Njoj, koja je tada mogla imati oko 14 god. Bog se obraća s pouzdanjem, i to ne za neku sporednu stvar, nego za spas čitavog čovječanstva. A koje povjerenje mi danas dajemo uzrastu te dobi – upitao se predavač?

Drugo predavanje o temi “Odgojno-obrazovni pluralizam i ljudska spolnost” održala je prof. Nevenka Lončarić-Jelačić. Ona je pak istaknula da je ljudska spolnost u suvremenom društvu instrumentalizirana i svedena na potrošačko dobro. Potrošačka civilizacija u području čovjekove spolnosti vodi strašnu bitku za čovjeka, a novac i požuda su u korijenu potrošačkog mentaliteta. Stoga, društveno okruženje u kojem danas mladi žive može se nazvati rizičnim društvenim okruženjem. Na pitanje spada li spolni odgoj mladih na obitelj, školu, medije ili nevladine udruge, prof. Lončarić-Jelačić odgovorila je na sve, jer se na tom području bori za dostojanstvo čovjeka. U vidu obećanja (lažne) spolne slobode, mladima se danas nameću tehničke spolne manipulacije ljudskom spolnošću. Crkva zastupa stajalište da je spolnost sastavni dio osobnosti i stoga treba biti uključena u odgojni proces, ali taj pristup koji zagovara dostojanstvo ljudske osobe nije tako glasan i mediji mu ne pridaju veliku važnost. U pluralnim društvima koja nemaju opći sustav vrednota ništa više nije samo po sebi razumljivo. Određene manje skupine nameću svoje stavove kao opće. Zavod za školstvo, istaknula je ona nadalje, pod stalnim je pritiskom raznih udruga za uvođenje spolnog odgoja u škole. Metode tehničkih sredstava uvedene u Americi od 70-ih godina nisu dale željene rezultate i imaju ozbiljne nedostatke, pa i tamo danas prevladava stajalište da bi tome trebalo reći “ne”. No, niti kod poziva na suzdržljivost mladi nisu potaknuti da svoju seksualnost spoje s ljudskom sposobnošću odgovornog i promišljenog odlučivanja. S odgojnog stajališta, oba pokušaja promašuju cilj. Odgojno stajalište potiče na prihvaćanje vlastite spolnosti, a problemi na ovom području traže kvalitetne odgovore. Na kraju predavanja istaknula je neke bitne sastavnice dobrog spolnog odgoja: osvijestiti mlade za problem instrumentalizacije ljudske spolnosti; spolnost koju ljubav usmjerava, uzdiže i u sebe uključuje i poprima značaj prave ljudske vrednote; odgajati mlade da žive u odgovornosti slobode “od” i slobode “za” (II. vat.); odgoj za vrednote vlastitog izbora: mir, suživot, ljubav, poštivanje drugoga… Drugi radni dan počeo je predavanjem dr. Luke Tomaševića, profesora moralne teologije na KBF u Splitu, o temi “Teološko-moralni vid odgoja spolnosti”. Prikazavši na početku predavanja kratki pregled povijesti problema spolnog odgoja, predavač je iznio i današnju situaciju tog problema u kojoj još nije jasno o čemu treba govoriti, a o čemu šutjeti, gdje započinje distinkcija između informacije i formacije, da li treba zagovarati određeni moral i koji, da li moralnu notu uopće unositi u spolni odgoj, da li spolnost još uvijek treba skrivati ili sve libelarizirati? Predstavio je i disproporcionalne stavove nekih europskih država koji se kreću od zabrane spolnog odgoja u školama (Irska) do onog obligatornog prema školskim programima (Švedska i Danska). Današnji stav Crkve, nastavio je predavač, je da i škola može provoditi spolni odgoj, ali nikako bez uključivanja obitelji. Ona smatra da se spolni odgoj ne smije zaustaviti samo na informaciji, već mora prenositi i moralne vrijednosti. Citirajući neke od dokumenata Crkve dr. Tomašević je istaknuo: “U sadašnjoj socio-kulturalnoj situaciji hitno je potrebno djeci, adolescentima i mladima, pružiti pozitivan i postupan afektivno-spolni odgoj. Na ovom području šutnja nije valjano mjerilo ponašanja. Odgoj nužno ide za tim da odgajanika ne samo upozna s onim što je dobro, već i da ga motivira da u sebi otkrije ono što je dobro i pozitivno i da u skladu s tim djeluje”. Nakon dr. Tomaševića predavanje o temi “Spolne razlike i psihosocijalna prilagodba djece i mladih”, održala je dr. Andreja Brajša-Žganec, doktor društvenih znanosti s područja psihologije i suradnik na Studiju psihologije hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. U svom predavanju ona je prezentirala pregled istraživanja Instituta za društvena istraživanja “Ivo Pilar” iz Zagreba, koja govore o psiho-socijalnoj prilagodbi dječaka i djevojčica. Rezultati tih istraživanja pokazali su da spolne razlike u psiho-socijalnoj prilagodbi postoje već kod djece predškolske dobi. Razlozi su individualni karakter djeteta i roditeljski postupci. U osnovnoškolsko doba proces socijalizacije nešto je različit za dječake i djevojčice. Ona je istaknula važnost roditeljskog nadzora, te razvijanja ravnopravnih odnosa između roditelja i adolescenata.

Za svoj požrtvovni trinaestogodišnji rad na mjestu savjetnice za vjeronauk pri Zavodu za školstvo prof. Nevenka Lončarić-Jelačić primila je simbolične nagrade. U ime Splitsko-makarske nadbiskupije mr. don Josip Periš uručio joj je sliku sv. Dujma i dvije monografije: “Štovanje sv. Dujma kroz vjekove” i “Sv. Dujam” – monografiju u stihovima dr. Ante Mateljana i slikama Josipa Botterija Dinija, a u ime Katehetskog ureda sliku s motivom morske obale. Na spomendan sv. Anastazija (Staša), mučenika i suvremenika sv. Dujma, kojega Splitsko-makarska nadbiskupija slavi kao svoga suzaštitnika, vjeroučitelji su sudjelovali u misnom slavlju u splitskoj katedrali. Koncelebraciju je predslavio dr. don Ivan Ćubelić, a uz njega su bili suslavitelji dr. Ivica Pažin, dr. Rudi Paloš, mr. Josip Periš, te predstojnik Katehetskog ureda Hvarsko-bračko-viške biskupije don Mili Plenković. Spominjući se mučeništva sv. Staša u prigodnoj homiliji, dr. Ćubelić je vjeroučiteljima predstavio taj primjer naviještanja koje je bilo praćeno svjedočenjem. A naviještanje koje ne prati svjedočenje, rekao je, ostaje prazno. Svjedočenje, odnosno mučeništvo u svakom vremenu je različito, ali prisutno. Tako je poslije II. svjetskog rata u Hrvatskoj više od 400 svećenika, redovnica i bogoslova životom posvjedočilo vjernost svojoj savjesti – vjernost Isusu Kristu. No, bilo je tu i laika, poput sv. Staša koji su bili šikanirani na različitim područjima života zbog svoje vjernosti Kristu. Povijest uvijek daje pravo mučenicima, a ne mučiteljima, što svjedoči i ova katedrala, kazao je generalni vikar, pozvavši vjeroučitelje da naviještanje vjere učenicima koje im je povjerila Crkva, svjedoče svjetlom vlastite vjere i požrtvovnosti. Kao što su to učinili vjeroučitelji osnovnih škola i vjeroučitelji srednjih škola dali su svoj obol godini velikog jubileja splitske Crkve, organiziranim posjetom lokalitetu Manastirine, s kojim ih je upoznao dr. Ćubelić. Nakon toga posjetili su i Trogir gdje ih je dočekao don Tomislav Čubelić, dekan trogirskog dekanata i župnik trogirske katedrale. O znamenitostima katedrale i Trogira govorila im je vjeroučiteljica Antonija Tošić.

U tri radne skupine od kojih je svaka imala po dvije grupe vjeroučitelji su razrađivali temu spolnosti s tri različita aspekta: medicinskog, psihološkog i teološkog. Organizator je i na ovoj školi primijenio praksu uključivanja drugih faktora u rad, pa je tako medicinsku skupinu predvodila dr. Doroteja Juroš, školska liječnica, i dr. Anita Strujić, voditeljica obiteljskog savjetovališta pri nadbiskupiji Splitsko-makarskoj. Skupinu koja je razrađivala psihološki pristup spolnosti predvodile su: Nataša Kekez, psihologinja u srednjoj školi u Trogiru, i Rajka Šore, psihologinja u osnovnoj školi “Bijaći” u Kaštelima. Teološku skupinu predvodili su vjeroučitelji Nikola Milanović i Dušan Vuletić. Oni su podnijeli svoja izvješća trećeg radnog dana pred plenarnu raspravu. Na plenarnoj raspravi dr. Paloš je ukratko predstavio novoizišli udžbenik za drugi razred srednje škole “Odvažni svjedoci” u nakladi KSC, uz napomenu da činjenica što se on ne nalazi u katalogu udžbenika za iduću šk. god. nije zapreka za njegovo korištenje, jer je Ministarstvo za to izdalo potrebno odobrenje. Dr. Pažin je obavijestio vjeroučitelje o novim izdanjima NKU za osnovnu školu. To su: Priručnik za I. razred; Vježbenica za II. razred; Udžbenik za IV. Razred; Vježbenica i Priručnik za V. razred; Vježbenica i Priručnik za VI. razred. Upoznao ih je i s novim brojem Katehetskog glasnika koji je izišao u novom ruhu i s nešto drukčijom koncepcijom. Dr. Paloš i dr. Pažin su zatim odgovarali na brojna pitanja vjeroučitelja, a završnu riječ preuzeo je dr. Pažin i između ostalog istaknuo: “Slušajući ovih dana predavanja i vaša razmišljanja o ovoj temi zapitao sam se: imaju li naši mladi vremena biti mladi? Jer informacije koje im se nude s više strana ne prolaze naravni razvojni put. Zrelost je proces koji potrebuje djetinjstvo i mladost, stoga se iskreno nadam da će, u vremenu u kojem živimo, preživjeti djetinjstvo i mladost. Inače naši mladi neće znati što to znači odrasti. Mi kao Crkva dužni smo stoga sačuvati mladost, razumjeti ju, tumačiti ju i dopustiti joj da odraste. Crkva mora promatrati hod mladih i poštivati prvo pedagoško pravilo: prihvatiti ih tamo gdje oni trenutno jesu, i analizom takve situacije ići zajedno s njima. Mladi nisu samo adresati nego i nositelji crkvenog života. Zadaća vjeroučitelja nije menadžment u programatskoj organizaciji ili provedbi kurikularnih postavki u školi, nego u ponudi odnosa. Pored stručne kompetencije u rad s mladima ubrajaju se i kvalitete osobnog, komunikativnog i duhovnog karaktera djelatnika. Sačuvati svetost ljubavi, shvaćajući spolnost kao uzvišeni dar pružen od Boga, neka nam svima bude zadaća već od prvog rujna ove školske godine”.