Rijeka, (IKA) – Od ranih su jutarnjih sati brojni hodočasnici dolazili u trsatsko svetište kako bi sudjelovali u slavlju svetkovine Velike Gospe 15. kolovoza, a središnje misno slavlje predvodio je riječki nadbiskup Ivan Devčić. Nepregledno mnoštvo vjernika ispunilo je toga dana perivoj franjevačkog samostana gdje je slavljena misa. Prije samoga euharistijskog slavlja ophod je sa čudotvornom Gospinom slikom prošao trsatskim ulicama oko svetišta i samostana, te ušao u perivoj gdje su ga dočekali vjernici. Nadbiskup je u propovijedi pozvao na zajedništvo sa svim vjernicima koji diljem svijeta proslavljaju taj blagdan, te zajedništvo sa Svetim Ocem koji je posjetio svetište u Lurdu, posebno se prisjetivši njegova nedavnog boravka i u trsatskom svetištu.

Blagdan Uznesenja Marijina bila je prigoda da nadbiskup govori o dostojanstvu žene i zauzimanju Crkve na promicanju tog dostojanstva, ali i o sudbini svih ljudi koji u Marijinom uznesenju gledaju nadu u vječni život. “U toj ženi Mariji Crkva prepoznaje tešku sudbinu većine žena u ljudskoj povijesti, ali i nadu da će sve doživjeti Marijino promaknuće i uzdignuće kako u vječnosti tako već i ovdje u ovom životu. U skladu s time u Marijinu uznesenju vidi Božje “ne” nehumanom položaju u kojem se nalazi bilo koja žena, i Božje “da” časti i dostojanstvu svake Marijine sestre. Ako se Crkva ne bi zauzimala za dostojanstvo i prava žene, ne bi bila vjerna svome Utemeljitelju i Učitelju”, rekao je. Uz to, Marija kao primjer žene u povijesti spasenja predstavlja i cijeli ljudski rod koji je u Mariji imao najtješnju vezu s Bogom. “Marijino je Uznesenje uzdignuće cijele ljudske naravi”, pojasnio je nadbiskup, “koju je već Sin Božji neizmjerno uzdignuo kad ju je sjedinio sa svojom božanskom osobom. U Marijinu se uznesenju potvrđuje to promaknuće ljudske naravi koje je započelo utjelovljenjem. U njenu je uznesenju na jasan način potvrđeno da Krist nije uskrsnuo i smrt pobijedio samo za sebe nego i za sve ljude”.

Nadbiskup je tumačio i razloge definiranja najmlađe marijanske dogme koju je prije 54 godine proglasio papa Pio XII. “Papa je proglašenje te neupitne dogme iskoristio kako bi se suprotstavio materijalizmu koji niječe najviše duhovne vrijednosti, kao i sveopćem relativizmu koji ne prihvaća nikakve apsolutne istine te sekularizmu koji pred čovjekom zatvara beskrajne horizonte nadnaravnoga Božjeg svijeta. U Marijinom uznesenju otkrivamo poziv da čovjeka shvaćamo i promatramo u svjetlu njegova posljednjega cilja i konačne sudbine, a to je vječni život. Pored toga Marijina sudbina nas poziva i na pravilno vrednovanje materijalnoga, i vlastite tjelesnosti koja je također predviđena za vječni život”, kazao je. Nadbiskup je pozvao i na poštivanje bližnjih te naviještanje Radosne vijesti o čovjekovu uznesenju i uzvišenju.

Uz bogati kulturno umjetnički program uoči blagdana, u trsatskom se svetištu, održala i tradicionalna duhovna priprema za blagdan. Mise trodnevnice, od 12. do 14. kolovoza predvodio je o. Gracijan Biršić.